U sporovima male vrijednosti do 50.000 kuna na trgovačkim sudovima vjerovnici bi mogli ubrzati naplatu svojih tražbina jer novi nacrt izmjena Zakona o parničnom postupku predviđa da žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

No, na udaru bi se prvi našli navodno ono najmanji: obrtnici i mali poduzetnici. Krene li to u primjenu, čekaju ih blokade, prijete stečajevi. Na problematično rješenje stoga upozoravaju u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), a alarmirani su i u Hrvatskoj udruzi poslovadaca (HUP). Štoviše, HUP poručuje da bi takva odredba pogodile sve poduzetnike, dok je Hrvatska gospodarska komora (HGK) za danas najavila svoje stajalište.   Nedopustivo je da taj limit bude 50 tisuća kuna, tvrde iz HOK-a, zato što je to za maloga obrtnika preveliki dug. "Navedena odredba gura male obrtnike u izrazitu pravnu nesigurnost. To su dugovi koji ih mogu dovesti do propasti.

To se donosi da bi se pokrila neefikasnost Visokog trgovačkog suda kao žalbenog suda. HOK će preispitati ustavnost takve odredbe", navode iz HOK-a. Sasvim je sigurno da za male i srednje poduzetnike iznosi do 50.000 kuna nisu iznosi male vrijednosti, pa ovakvo rješenje njih potencijalno dovodi u nepovoljan položaj, smatraju u HUP-u. No, takva odredba, tvrde, ne bi pogodila samo male i srednje poduzetnike, već i sve druge. "I vjerovnici i dužnici, neovisno o iznosu potraživanja, trebali bi imati zajamčenu adekvatnu zaštitu za vrijeme trajanja cijelog postupka. Intencija prijedloga je, prije svega, smanjivanje broja žalbi, a ne zaštita potraživanja tvrtki bez obzira na njihovu veličinu", objašnjavaju iz HUP-a, navodeći da prema nekim naznakama postoji mogućnost da se ipak odustane od ovakvog prijedloga.

Nadaju se da će se to zaista dogoditi.   Na mogućnost novih stečajeva potaknutih navedenim rješenjem upozoravaju, znakovito, i iz Državnog odvjetništva RH. Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi u raspravi o izmjenama ZPP-a na skupu u organizaciji Hrvatske odvjetničke komore kritizirao je to rješenje. Posebice su, smatra, stečajnom  riziku izloženi obrtnici i mali subjekti koji imaju više takvih sporova. No, i iz trgovačkog sudstva stižu upozorenja. Iskusni suci tvrde kako je iznos za sporove male vrijednosti prilično visoko određen, a dosadašnja praksa pokazuje da se povodom žalbi preinačuje značajniji dio odluka. Utoliko, nova pravila  otvaraju put za brojne nove sporove, i to, kako tvrde, za vraćanje plaćenog, ali i za odgovornost države za štetu.

Odvjetnik Bojan Grahek smatra da je riječ o nepravedenom rješenju i vatrogasnoj mjeri, umjesto rješenja glavnog problema, a to je sporost postupka na drugom stupnju. Ističe i da je neprihvatljivo povećanje limita. Naime, izmjenom parničnog propisa mijenja se zapravo Ovršni zakon, koji predviđa da žalba ne odgađa ovrhu presuda u građanskim sporovima do pet tisuća kn, a u gospodarskim do 10.000 kn. Usto, novi nacrt izmjena Ovršnog zakona, također u javnoj raspravi, predviđa ukidanje suspenzivnog učinka žalbe. Za zonodavnu praksu kojom se jedan zakon mijenja drugim dekan Pravnog fakulteta u Rijeci Eduard Kunštek ukratko kaže: To je jako loše.