Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju sve su više nalik cirkusu. Dok u središnjoj banci na temelju dogovorenog rješenja Vlade i banaka za stambene kredite u ‘švicarcima’ već obrađuju povijesne podatke o kamatama i rade na izračunima prosječnih, ministar Slavko Linić u Saboru je jučer obznanio da dogovora s bankama – nema. Bankari su, kaže, izigrali dogovor i zato će Vlada ostati pri svom prvotnom prijedlogu. O kojemu se u Saboru raspravljalo prošli tjedan. I kojega su spornim i kontroverznim ocijenile ne samo banke, već i HNB. 

Zatečeni ministrovom interpretacijom, iz Hrvatske udruge banaka ekspresno su reagirali. Ne razumiju, kažu, da se govori o nekakvom “mijenjanju rješenja” ili “izigravanju dogovora” od strane banaka. Sudeći prema pojašnjenjima HUB-a s jedne strane i ministrove interpretacije stajališta bankara u Saboru s druge, čini se da iza najnovijeg sukoba stoji nesporazum i da je ministar opet malo prenaglio. 

• Premda se novo zatezanje odnosa Vlade i banaka slučajno događalo na Trgu burze, HNB je ostao bez komentara

Smetnje na vezi    

Tvrdeći kako s njihove strane nije bilo nikakva mijenjanja rješenja u HUB-u podcrtavaju da je bit dogovora u 30-postotnom smanjenju prosječne stope pri odobravanju kredita u CHF (u pojedinim godinama) te da i banke i HNB postupaju sukladno tome. 

Ministar je, pak, u Saboru tumačio da je postignuto rješenje s 30 posto popusta na ugovorene početne iznose, da su se bankari složili, a da bi “dan nakon toga odustali i idu na 30 posto od danas vrijedeće kamatne stope. To je neprihvatljivo i znači da neće biti dogovora s bankama“. 

Očito je negdje došlo do smetnji na vezi. Naime, kad bi banke podrazumijevale da se ide na 30 posto umanjenja “od danas vrijedeće kamatne stope”, čemu bi onda HNB prikupljao povijesne podatke o kamatnim stopama, x godina unatrag? Ako se u dogovoru rješenja ugrađena u amandman koji je predložilo Ministarstvo i proslijedilo ga HNB-u nije ciljalo na prosječne kamate, također ne bi bilo razloga da se HNB bavi specijalnim izračunima po godinama.

Konkretne brojke 

Originalni prijedlog banaka bio je, podsjećaju u HUB-u, da svi dužnici u CHF od 1. siječnja 2014. za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti (aprecijacija CHF-a od 20 posto ili više) plaćaju kamatnu stopu jednaku prosječnoj kamati na odobrene kredite u CHF u pojedinim godinama umanjenu za 20 posto. “Ministar financija je na sastanku prošle srijede rekao da bi taj prijedlog bio prihvatljiv Vladi ako bi umanjenje bilo 30 posto. Banke su to teško, ali ipak prihvatile”, tvrde. 

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Uz to, napominju kako se ni o kakvim konkretnim brojkama (iznosima prosječnih i umanjenih kamata) nije razgovaralo jer se u prijedlogu navodi da će HNB objaviti prosječne kamatne stope. S tim su se, kažu, sve strane složile, prihvaćajući rizik da konačna brojka bude i različita od očekivane. 

Čemu će poslužiti izračuni? 

Na zahtjev središnje banke, pak, poslovne su banke podatke o kamatnim stopama poslale u srijedu do 17 sati. u HNB-u su nam potvrdili da će i oni obaviti svoj dio posla u skladu sa službenim zahtjevom Ministarstva financija. Zahtjev nije opozvan, a za HNB je to ipak  relevantnije od često nepostojanih saborskih izjava.  

Zasad se ne zna hoće li na kraju taj posao HNB-ovih analitičara poslužiti svrsi kojoj je bio namijenjen – kao osnovica za 30-postotno umanjenje kamate, ili će ispasti tek povijesni statistički pregled i podloga za znanstvene radove i analize. Uz evidentnu zbrku u interpretacijama i uz pretpostavku da u toj ‘zbrci nema sistema’, ne bi čudilo ni da jučerašnji obrat ne ispadne i posljednji.  

• HUB Liniću: Ne razumijemo da se govori o 'izigravanju dogovora'
• Linić: Neće biti dogovora, banke su nas po stoti put izigrale