Ministarstvo financija prošli je tjedan odradilo prvo ovogodišnje zaduženje države kroz izdanje obveznica, a usporedno s tom, dvije milijarde eura vrijednom operacijom na inozemnom tržištu, na domaćemu se odvijao upis nove serije kratkoročnih državnih papira.

Jučer je završen prvi krug upisa novih trezorskih zapisa, namijenjen građanima, a danas će priliku za iskazivanje interesa dobiti i institucionalni ili tzv. kvalificirani ulagatelji.

U ožujku nova runda

U Katančićevoj su prilikom najave prve ponude ulaganja u zapise u ovoj godini najavili da se cilja na ukupno 900 milijuna eura. Riječ je o “trezorcima” ročnosti od godinu dana, a planirani iznos nešto je veći od obveze otplate trezorca iz lanjske veljače (830 milijuna) koji na naplatu stiže ovog četvrtka. Tijekom proteklih tjedan dana fizičke su osobe – njih oko 17,8 tisuća – upisale nešto manje od 600 milijuna eura nominalne vrijednosti TZ-a, što je malo manje od iznosa kojim je kategorija tzv. malih ulagatelja sudjelovala u dospijevajućem izdanju.

Većina onih koji su u njemu participirali odlučila se na ponovno ulaganje umjesto unovčenja, koristeći opciju automatskog reinvestiranja koja dodatno pojednostavljuje ulaganja u instrumente državnog duga. I ovom prilikom, naime, između 60 i 65 posto upisa u prvom krugu odnosi se na automatsko reinvestiranje, što je već nakon prva dva-tri dana nove runde upisa istaknuo i Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Sve u svemu, kao što se ritam tzv. narodnih trezoraca uhodao, dosad se među građanima više-manje iskristalizirala i jezgra serijskih ulagatelja koji su u tim državnim papirima prepoznali alternativu bankovnim oročenjima koja im nosi bolju kamatu odnosno prinos. I na najnoviji TZ u Katančićevoj su za male ulagatelje ponudili fiksnu kamatnu stopu od 2,60 posto (za velike institucionalne investitore prinos će zbog aukcijskog načela i ovaj put biti nešto niži).

Nasuprot tomu, posljednji dostupni podaci Hrvatske narodne banke kažu da su kamate na prvi put oročene depozite za stanovništvo u prosincu u prosjeku iznosile 1,8 posto. Gledaju li se ukupni postojeći depoziti građana (prekonoćni i oročeni) prosječna kamata potkraj 2025. iznosila je 0,35 posto, pri čemu je na postojeća oročenja prosjek 1,34 posto godišnje kamate. Usto, dohoci od kamata na bankovna oročenja su, za razliku od državnih vrijednosnih papira, podložni oporezivanju.

Netom zaključeno izdanje TZ-a prvo je od ukupno sedam predviđenih kalendarom izdavanja za ovu godinu – tri na rok od godinu dana i četiri dospijeća od tri mjeseca. S obzirom na raspored dospijeća, već za dva tjedna slijedi i nova prilika za kupnju trezoraca, ali tromjesečnih.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

Kad je riječ o fizičkim osobama, a to uključuje i obrtnike, zapisi najkraće ročnosti pokazali su se ulagački najzanimljivijima. Prinos na njih prilikom posljednje ponude bio je neznatno niži nego na one na 364 dana (2,50 posto godišnje), ali mnogima su tromjesečni trezorci način privremenog parkiranja viškova likvidnosti, bilo da je riječ o imućnijim pojedincima ili obrtnicima.

Kraći rokovi privlačniji

Na tom tragu su i osjetno veći prosječni ulozi na kraćoj ročnosti. Primjerice, kod posljednje serije tih zapisa prosjek je premašivao 47 tisuća eura, dok je (i) kod najnovijih jednogodišnjih on oko 34 tisuće eura. Ti prosjeci odražavaju veoma velik raspon uloženih iznosa.

Da su “najkraći” državni papiri građanima ipak najzanimljiviji, govori i to što je u posljednjem izdanju (iz prosinca) kategorija malih ulagatelja participirala čak 1,47 milijardi eura od ukupno 1,7 milijardi. Ponuđena kamata ni na novu rundu upisa uoči tog dospijeća vjerojatno neće biti značajnije korigirana naniže, pa je izgledno i da će na interes individualnih ulagatelja ponajviše utjecati stanje viškova likvidnosti “velikih malih”.