U Hrvatskoj se punom parom radi na modernizaciji prometnog sektora, a upravo kako bismo otkrili što se sve gradi i što se sve planira graditi u novome mandate ove Vlade, HAK je potražio odgovore u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture

– Što se tiče prometnog sektora, trenutačno je u tijeku realizacija niza infrastrukturnih projekata vrijednih više od 20 milijardi kuna. U sljedećem razdoblju očekuje se nastavak investicijskog ciklusa, tako da se tijekom operativnog razdoblja 2021. – 2027. planira uložiti dodatnih 45 milijardi kuna u gradnju i obnovu prometne infrastrukture diljem Republike Hrvatske – doznajemo od Ivane Škarić, glasnogovornice ministarstva.

Modernizacija željeznice

Napominje kako će najveći naglasak biti na modernizaciji željezničke infrastrukture, s posebnim naglaskom na završetak Nizinske pruge i cijele trase Koridora X. Procjena je kako će ulaganje u ovaj sektor prometa premašiti 22 milijarde kuna.

Tako se kroz sljedeće tri godine očekuje završetak projekata: modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić – Zabok, rekonstrukcija i izgradnja pruge Dugo Selo – Križevci, rekonstrukcija i  izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar, kao i rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka Hrvatski Leskovac – Karlovac (ukupna vrijednost navedenih projekata iznosi osam milijardi kuna).

– Uz navedeno, očekuje se uskoro potpisivanje te realizacija projekta rekonstrukcije i nadogradnje 95 željezničko-cestovnih prijelaza. Početak radova planiran je krajem 2020. godine, a planirani iznos za navedeni projekt je više od 150 milijuna kuna – doznaje se iz ministarstva.

Također, planira se i realizacija projekata na Koridoru X, i to nadogradnja i rekonstrukcija željezničke pruge Dugo Selo – Novska procijenjene vrijednosti više od četiri milijarde kuna kojim se planira obnova 72 km pruge i obnova četiri željeznička kolodvora, te rekonstrukcija željezničke pruge Okučani – Vinkovci procijenjene vrijednosti također više od četiri milijarde kuna, kojim se planira obnova 131 km pruge, kao i obnova 12 željezničkih kolodvora i 13 stajališta.

Nizinska pruga

Uz to, za novo razdoblje planira se i dovršetak Nizinske pruge što uključuje: izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Projekt je procijenjen na dvije milijarde kuna i uključuje modernizaciju gotovo 30 km pruge. Nadalje, modernizacija željezničke dionice Oštarije – Škrljevo. Projekt je procijenjen na 7,5 milijardi kuna, a uključuje rekonstrukciju 114 km duge željezničke pruge.

Pod projektom Nizinske pruge u planu je i modernizacija željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije. Projekt je procijenjen na tri milijarde kuna.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Dodatno, priprema se i projekt izrade studijske dokumentacije za tzv. Ličku prugu.

– Uz navedeno, u pripremi su željeznička povezivanja zračnih i trajektnih luka gradova Zadar i Split, i to tračničkom poveznicom grada Zadra s lukom Gaženica i Zračnom lukom Zadar te obilaznica Bibinje – Sukošan, kao i projekt povezivanja brzom prigradskom željeznicom kolodvora Split, u Trajektnoj luci Split (Istočna obala), sa Zračnom lukom Split te izgradnja intermodalnog čvora novoga glavnog kolodvora Split (Kopilica) – navode u ministarstvu.

Pelješki most

U mandatnom razdoblju očekuje se završetak najvećeg i najznačajnijeg projekta u Republici Hrvatskoj – izgradnje Pelješkog mosta.

– Rok za dovršetak mosta je početak 2022. godine, dok se završetak cjelokupnog projekta (s pristupnim cestama) očekuje do 2023. godine – napominju u ministarstvu.

Za cestovnu infrastrukturu 15 milijardi kuna

Nastavak ulaganja u cestovnu infrastrukturu nastavit će se i u sljedećem razdoblju te su već u pripremi projekti vrijedni više od 15 milijardi kuna poput završetka Koridora Vc (dionice Beli Manastir – mađarska granica) koji se, u punoj dužini od 702 kilometra, proteže od Budimpešte do Ploča. Izgradnja autoceste na koridoru Vc u Hrvatskoj bit će dovršena do kraja 2023. godine,

U sljedećem razdoblju, napominju u ministarstvu, ulaganja će se usmjeriti i u niz projekata na području Grada Splita, poput Obilaznice Splita, odnosno Omiša, ukupne vrijednosti više od dvije milijarde kuna, te tunela Kozjak ukupne vrijednosti gotovo milijardu kuna.

Druga cijev tunela Učka

Nastavljaju se ulaganja na izgradnji Istarskog ipsilona, odnosno druge cijevi tunela Učka. U ministarstvu navode kako je riječ o investiciji vrijednoj gotovo 1,5 milijardi kuna koja se, osim na izgradnju druge cijevi tunela Učka, odnosi na nove vijadukte, podvožnjake, nadvožnjake i odmorišta.

– Uz navedeno, u mandatnom razdoblju će se izgraditi važne cestovne dionice poput čvora Škurinje do luke Rijeka, Srijemske transverzale, nastavit će se gradnja Podravskog ipsilona, ceste na pravcu Dubrovnik – granica Crne Gore, izgradit će se obilaznica Novog Vinodolskog, kao dio projekta izgradnje autoceste na dionici Križišće – Žuta Lokva – navodi glasnogovornica Ivana Škarić.

Ulaganje u luke: tri milijarde kuna

U pomorskom sektoru, konkretno u izgradnju lučke infrastrukture diljem Jadrana, planira se uložiti dodatnih tri milijarde kuna.

– Ulaganje u lučku infrastrukturu i povećanje kapaciteta luke Rijeka je, uz izgradnju Nizinske pruge, osobito značajna strateška investicija u kontekstu nastavka prometnog, odnosno gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. U tom smislu, očekuje se koncesionar na novom terminalu Zagrebačke obale, a time i nastavak ulaganja u infrastrukturu samog terminala, kao i realizacija svih EU projekata koji se realiziraju na području luke Rijeka vrijednih više od tri milijarde kuna – navodi se u ministarstvu.

Planirana su ulaganja i u ostale luke od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa u iznosu višem od dvije milijarde kuna. Među njima najznačajniji bit će projekti na području trajektne luke Gruž, odnosno projekt Batahovina II, investicije u proširenje (uključujući izmještanje) lučke infrastrukture luke Split na lokaciju Stinice, dogradnja gata Vrulje u sklopu pomorskog-putničkog terminala u luci Šibenik.

– Projekti sanacije i rekonstrukcije lučke infrastrukture županijskog i lokalnog značaja od Istre do Dubrovnika novcem iz EU fondova nastavit će se i u ovome mandatu. U takve projekte je planirano ulaganje od oko 250 milijuna kuna – navode u ministarstvu.

Obnova flote brodova

Očekuje se i daljnje ulaganje u resor sigurnosti plovidbe. Uz već planirane zakone i podzakonske propise te modernizaciju sustava traganja i spašavanja na moru, planira se i obnova flote brodova (10) te se procjenjuje kako će ulaganje u ovaj sektor biti u iznosu višem od 300 milijuna kuna.

U području unutarnje plovidbe planirana je realizacija niza EU projekata poput Izgradnje terminala za pretovar rasutih terete u Osijeku, projekta razvoja sustava obilježavanja vodnih putova RH, uređenja vodnog puta na rijeci Dunav kraj Sotina, izgradnje međunarodnog zimovnika u Opatovcu na rijeci Dunav, izrada projektne dokumentacije za novu vertikalnu obalu u luci Vukovar, studijska i projektna dokumentacija za terminal za opasne terete u luci Slavonski Brod.

Više od milijarde kuna za zračni sektor

– Nakon otvaranja novih putničkih terminala u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, nastavlja se ulaganje u modernizaciju i proširenje zračnih luka u Republici Hrvatskoj. U sljedećem razdoblju očekuje se ukupno ulaganje u zračni sektor s više od milijarde kuna, pri čemu se najviše ističe obnova i proširenje piste i stajanke Zračne luke Zadar, modernizacija Zračne luke Osijek i Zračne luke Rijeka (Krk) te je planirana modernizacija i proširenje Zračne luke Mali Lošinj – navode u ministarstvu i napominju:

– Nastavit će se postupak pronalaska strateškog partnera za Croatia Airlines, kao i stabilizacija poslovanja društva posebno uzimajući situaciju u kompaniji koju je prouzrokovala kriza korona virusa.

Širokopojasni internet u svakom kutku Hrvatske

Poseban naglasak u sljedećem razdoblju, dodaju u ministarstvu, bit će na širokopojasnom internetu, odnosno njegovoj dostupnosti u svim dijelovima Hrvatske.

– Projekt izgradnje nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije i povezivanje ciljanih korisnika unutar tijela javne uprave sa suvremenom elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom sljedeće generacije procijenjen je na 780 milijuna kuna – rekla nam je Ivana Škarić.

Novi autobusi, tramvaji, automatsko upravljanje prometom

U javnom gradskom prijevozu, nakon uspješno realiziranih projekata nabavke novih autobusa za čak devet hrvatskih gradova, u planu je novi krug investicija u nabavku novih autobusa, tramvaja, izgradnje tramvajske infrastrukture i sustava za automatsko upravljanje prometom.

Beskontaktna naplata cestarine

– Uvest će se beskontaktna naplata cestarine na autocestama koja će se odnositi na cijeli sustav u Hrvatskoj, koji uključuje HAC, ARZ i sve koncesionare, odnosno Bina Istru i AZM. Plan je uvesti novi sustav do ljetne sezone tijekom 2022. godine – navode u ministarstvu.

Izuzetno važna ulaganja za ekonomski i socijalni rast

Glasnogovornica Ivana Škarić napominje kako su svi spomenuti projekti navedeni kao najvažniji te da nisu uvršteni neki manji projekti, posebno u cestovnom i lučkom sektoru.

– Najveći dio ovih projekata će se sufinancirati kroz EU fondove, konkretno, novi Operativni program za razdoblje 2021.-2027., CEF Instrument za povezivanje Europe te kroz predstavljeni europski plan oporavka, odnosno Mehanizam za oporavak i otpornost. U ovom trenutku, ministarstvo je predložilo niz projekata i programa financiranja kako bi omogućilo pokretanje i nastavak svih infrastrukturnih projekata, posebno onih koji će utjecati na zelenu i digitalnu tranziciju, pomoću koje će gospodarstvo postati otpornije i pripremljenije za izazove budućnosti. Konačno, sva ova ulaganja omogućit će daljnji razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji je izuzetno važan za ekonomski i socijalni rast, kao i za međunarodnu povezanost. Razvijena prometna infrastruktura je instrument regionalnog razvoja koji pokreće razmjenu dobara i bolju pristupačnost svim ekonomskim, zdravstvenim, turističkim i ostalim sadržajima – zaključuje Ivana Škarić, glasnogovornica ministarstva.