Kretanja na globalnom tržištu cvijeća vrlo su dinamična. Posljednjih 20 godina (od 2005. do 2024.) izvoz cvijeća u svijetu porastao je 2,3 puta. Ljudi su na biljke koje, osim što uljepšavaju prostor i krijepe dušu, spremni potrošiti novac. Na cvijeće se troši i u Hrvatskoj. Lani smo ga, primjerice, uvezli u iznosu od 22,8 milijuna eura, a izvezli u iznosu od tek 1,2 milijuna eura. No, domaća proizvodnja cvijeća od te je potrošnje imala malo koristi. Dapače, naša proizvodnja ni otprilike ne može zadovoljiti potrebe tržišta, i što je najgore, urušava se, pokazuje analiza Gorana Buturca, znanstvenika s Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Alarmantni podaci

U samo pet godina površina na kojima se uzgaja cvijeće i ukrasno bilje gotovo je dvostruko manje te su smanjene s 300 hektara u 2020. na tek 162 hektara u 2024., pokazuju, navodi Buturac, posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. Za pretpostaviti je da je zbog značajnog pada površina pod cvijećem smanjen i broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) koji se bave ovim poslom, ističe autor. Sve to događa nam se iako imamo povoljne agroklimatske uvjete za proizvodnju širokog asortimana cvjetnih vrsta, upozorava znanstvenik. Ipak, mi ga na veliko uvozimo iz Nizozemske (99 posto), najvećega svjetskog proizvođača i izvoznika cvijeća na kojeg otpada gotovo pola globalnog izvoza cvijeća, koji čini 91 posto europskog izvoza i o čijem je cvijeću Hrvatska apsolutno ovisna.

Dok uvoz raste, posebno iz Nizozemske, a izvoz se smanjuje (pokrivenost uvoza izvozom lani je iznosila tek pet posto!) uglavnom mali domaći proizvođači žale se na teško stanje na tržištu. Obitelj Karla Mađarića iz Varaždinske županije proizvodnjom cvijeća bavi se 30 godina. Brojne vrste, od ljetnica, trajnica, balkonskog cvijeća, božićne zvijezde do multiflora krizantema, uzgajaju na 7000 četvornih metara grijanog prostora. Međutim, vlasnik OPG-a iz Velikog Bukovca, koji zapošljava sedmero ljudi i trećinu cjelogodišnje proizvodnje izvozi u Sloveniju, žali se da se suočavaju s velikim rastom cijena repromaterijala, što im ugrožava poslovanje. Cijene cvijeća, s druge strane, ne može povećati jer tržište ne prihvaća niti povećanje od deset centi, kaže.

“Cvijeće nije hrana, ono je trenutačno u Hrvatskoj luksuz”, kaže Karlo Mađarić, dodajući da je nekada svaka kuća u Velikom Bukovcu imala pune balkone cvijeća. “Danas teško da ćete naći tri takve kuće”, napominje.

Usto, cijenama uvoznog cvijeća oni teško mogu konkurirati. Na opasku da su Nizozemci uspješni jer ulažu u inovacije i tehnologiju proizvodnje, Mađarić navodi da oni za to nemaju novca.

“Primjerice, 2022. imali smo tuču koja je uzrokovala štetu od 100 tisuća eura. Država nam je tada svašta obećala. Što nam je dala? Ništa. Nismo dobili ni centa. Trebalo nam je nekoliko godina da se od toga oporavimo. Nas cvjećare nitko ne šljivi. Mi smo nebitna grana u poljoprivrednoj proizvodnji”, kaže. Velikih očekivanja, kao ni posebnih planova, nema. Brine ga, doduše, nastavak rasta cijena repromaterijala jer bi im to dodatno ugrozilo poslovanje.

Slabo se ulaže

Zatiranje proizvodnje cvijeća u Hrvatskoj vrlo je štetno iz više razloga. Buturac napominje da ova proizvodnja nema samo ekonomski značaj. “Cvijeće je važno za opstanak i razvoj prirodnog svijeta. Ima vitalnu ulogu u oprašivanju, proizvodnji hrane, čak i mentalnom zdravlju ljudi. Osim toga, cvijeće pruža hranu i sklonište raznim životinjama pridonoseći bioraznolikosti i ravnoteži ekosustava”, ističe autor analize.

Bit će da je to sve u Hrvatskoj nevažno. Proizvodnja cvijeća rijetka je medijska tema, a još rjeđa donositeljima odluka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dok u Hrvatskoj proizvodnja pada, proizvođači iz drugih država traže svoje mjesto pod suncem. Analiza Buturca pokazuje da je najveći rast izvoza u posljednjih 20 godina ostvarila Etiopija (čak 27 puta), Kanada (6,8 puta) te Kenija (3,4 puta). Uz Nizozemsku, koja najviše izvozi tulipane, Kolumbiju i Ekvador, Kenija i Etiopija najveći su svjetski izvoznici cvijeća.