Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj ostvaruju 15 milijardi kuna prihoda, zapošljavaju 124 tisuće ljudi te su drugi po veličini sektor u Hrvatskoj po udjelu prihoda u BDP-u (3,5 posto), istaknuto je u utorak na predstavljanju rezultata nacionalne "Studije mapiranja sektora kreativnih i kulturnih industrija" koju je izradio Ekonomski Institut u Zagrebu.

Sektor kreativnih i kulturnih industrija (KKI) u Hrvatskoj sastavljen je od 12 podsektora koje sačinjavaju 45 djelatnosti, a najveći rast bruto dodane vrijednosti ostvaruju arhitektura, računalni programi, igre i novi mediji, oglašavanje, muzeji, knjižnice i baština te film i fotografija.

Upravo kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj pokazale su se otpornijima na recesiju u odnosu na ostatak gospodarstva, rečeno je na predstavljanju rezultata u organizaciji HUP-Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija (HUP-KKKI) i Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.

Udio bruto dodane vrijednosti, koju ostvaruju tvrtke kreativnih i kulturnih industrija, u hrvatskome gospodarstvu povećan je s 3,2 posto u 2009. godini na 3,5 posto u 2013, istaknula je Ivana Rašić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta predstavljajući rezultate studije.

Rezultati studije pokazuju da su poslovni subjekti u kreativnim i kulturnim industrijama 2013. godine činili su čak 5,7 posto ukupnog broja poslovnih subjekata hrvatskog gospodarstva, a zapošljavaju 7,7 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Poduzeća imaju prosječno 4,2 zaposlenika, što je znatno manje od hrvatskoga prosjeka (8,1 zaposlenika), što govori o velikoj usitnjenosti njihove strukture.

Značenje doprinosa tog poslovnoga sektora gospodarstvu vidljivo je u podacima o prihodima i bruto dodanoj vrijednosti. Poslovni sektor kreativnih i kulturnih industrija u 2013. ostvario je približno 15 milijardi kuna prihoda ili 2,4 posto ukupnoga prihoda svih poduzeća u Hrvatskoj i 4,6 milijardi kuna bruto dodane vrijednosti ili 3,5 posto bruto dodane vrijednosti svih poduzeća u Hrvatskoj.

"U godinama recesije kada je bruto dodana vrijednost cjelokupnog poslovnog sektora u Hrvatskoj bilježila pad od 4,7 posto, ona je u kreativnoj i kulturnoj industriji porasla 3,5 posto. Činjenica je da se taj sektor pokazao otpornijim na recesiju od ostatka gospodarstva. Razlog je nova paradigma u gospodarstvu s fokusom na male i kvalitetne timove ljudi, ulaganje u njihovo obrazovanje i u specijalizirane proizvodnje. Sami rezultati mapiranja ukazuju da postoji još značajniji prostor za ekspanziju sektora i dinamiziranje aktivnosti, a time i za povećanje zaposlenosti u ovoj probitačnoj gospodarskoj industriji", istaknula je Ivana Nikolić Popović, predsjednica HUP-ove Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost