Drastičan pad od čak sedam mjesta i pozicioniranje pri dnu IMD – Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti, zadesio je ove godine Hrvatsku, koja se srozala na 51. od ukupno 63. pozicije.

Riječ je o analizi Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost, koja se objavljuje treću godinu, a mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

“Ljestvica se temelji na analizi tri faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 50 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3) koje je provedeno u veljači i ožujku ove godine”, pojašnjavaju.

“Značajan pad od sedam mjesta na najnovijoj, globalnoj ljestvici digitalne konkurentnosti pokazuje pravi problem Hrvatske: nespremnost na usvajanje tehnologija i stvaranja poticajnog okruženja za držanje koraka s globalnim i posebno digitalnim razvojem. Rezultat je upozorenje za društvo u cjelini jer ukazuje na nedovoljnu spremnost za budućnost, što u najvećoj mjeri pogađa naše mlade generacije”, komentirao je jučer otužnu hrvatsku poziciju na IMD ljestvici Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Stoga je, kaže Mudrinić, krajnje vrijeme da aktiviramo sve svoje resurse na iznalaženju rješenja koja će bitno ubrzati naš razvoj i tako osigurati bolju konkurentnu poziciju Hrvatske.

Što se same analize tiče, Hrvatska je najveći minus (-14) imala kod faktora “Spremnost na budućnost” i to po usvajanju tehnologija. U istom je faktoru, u potkategoriji IT integracija, zabilježeno znatno pogoršanje (-8).

“Kao slabosti Hrvatske izdvojeni su sljedeći indikatori: međunarodno iskustvo, strana visoko kvalificirana radna snaga, obuka zaposlenika, imigracijski zakoni, tehnološki razvoj i aplikacije, agilnost kompanija, korištenje velikih podataka i analitike, transfer znanja i javno privatno partnerstvo”, istaknuli su jučer u Nacionalnom vijeću za konkurentnost. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost