Za razdoblje oporavka potrebni su snažni, otporni poduzetnici pa će stoga trebati i nova stečajna pravila, zbog čega su u Ministarstvu pravosuđa i uprave krenule prve aktivnosti na planu stečajnih promjena koje se izgleda najranije očekuju u 2022. godini.

Osnovana je Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona i Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača, kojoj je na čelu državni tajnik mr. Josip Salapić.

Paket promjena, pak, dio je obveze usklađivanja s europskom stečevinom, konkretnije sa zadnjim izmjenama EU Direktive o restrukturiranju i insolventnosti, a veća učinkovitost u stečajevima tek je jedan od ciljeva.

Razmjeri rizika od lavine

Očito je da će nova pravila biti i učinkovit ‘alat’ koji je potreban u kontekstu važnosti preventivnog djelovanja na potencijalno povećanje broja stečajnih predmeta u sustavu zbog uvjeta pandemije koronavirusa.

O razmjerima rizika od lavine stečajeva, koliko je poznato, još se ne rade ozbiljne procjene, no jasno je da bi   negativni efekt koji bio ugrožavajući bio za gospodarske subjekte i potrošače, trebalo prevenirati novim rješenjima.

Trenutačno to nije slučaj zbog Vladinih mjera i prema odgovoru koji smo dobili iz resora pravosuđa, tijekom 2020. godine na trgovačkim sudovima pokrenuto je ukupno 4796 stečajnih postupaka, a od toga se njih 959 odnosi na predstečajni postupak.

U 3937 stečajnih postupaka doneseno je rješenje o otvaranju stečaja. Na općinskim sudovima je iste godine pokrenuto ukupno 18.531 postupaka stečaja potrošača, odnosno redovnih i jednostavnih postupaka stečaja potrošača, a rješenja o otvaranju stečaja doneseno je u ukupno 33.211 postupaka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ukupan broj donesenih rješenja, međutim, nije nužno u predmetima koji su započeli prošle godine, a pogotovo je to slučaj kod stečaja potrošača gdje je većina rješenja donesena u predmetima iz 2019.

Brojke bi se, međutim, pod utjecajem korone mogle mijenjati na gore, pa je prema Vladinom dokumentu – Izvješću o vladavini prava u Republici Hrvatskoj (za potrebe godišnjeg izvješća Europskoj komisiji) jedna od ideja vodilja reforme stečajnih pravila upravo u velikoj mjeri vezana uz utjecaj na oporavak i buduću otpornost Hrvatske.

U odnosu na poduzetnike, navode, potrebno je razviti mehanizme i alate ranog upozoravanja koji će signalizirati dužnicima u financijskim problemima da je potrebno djelovati bez odgađanja, kako bi se izbjegao stečaj te kako bi na vrijeme mogli pristupiti restrukturiranju poslovanja koje je u problemima.

Skraćivanje roka kušnje

Unapređenje se najavljuje i u dijelu predstečajnoga postupka koji će poduzetnicima u poteškoćama omogućiti nastavak rada. Moguće najzvučnija mjera iz navedenoga izvješća vezana je uz otpise tražbina, jer se navodi kako je cilj osigurati da “razdoblje nakon kojeg je moguć potpuni otpust dugova nesolventnim poduzetnicima traje najdulje do tri godine”.

I što se tiče jednostavnog stečaja potrošača, neslužbeno se govori o skraćivanju roka kušnje s pet na tri godine.

Iz resora ministra Ivana Malenice pojedinosti još ne iznose, no ističu da će provedba suvremenoga i ujednačenoga pravnog i regulatornog okvira za stečaj potrošača, usklađenog s najboljim praksama u drugim državama članicama Europske unije, imati snažan pozitivan učinak na učinkovitost, duljinu trajanja i troškove stečaja potrošača.

Glavni cilj izmjena je propisati rješenja, kažu, kojima će se uravnotežiti postojeći sustav stečaja potrošača te ga dodatno unaprijediti uvažavajući sve potrebe da se ovaj postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično.

Prijenos, pak, obveza proizašlih iz spomenute EU Direktive bit će dio šireg skupa aktivnosti s ciljem unapređenja postojećega pravnog okvira za prikupljanje podataka, s time da je potrebno “uspostaviti sustav kojim će se prikupljati i dodatni set statističkih podataka u vezi stečaja potrošača koji se odnose na prosječne troškove postupka stečaja potrošača, postotak povrata osiguranih i neosiguranih tražbina, broj poduzetnika koji su nakon stečaja ponovno pokrenuli novo poduzeće i broj izgubljenih radnih mjesta”, navode iz Ministarstva pravosuđa i uprave.