Otporniji od ostalih, u najtežim danima opravdali atribut strateškog značaja

Autor: Jadranka Dozan , 14. listopad 2021. u 15:16
Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije/SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL

Pandemijska drama u prehrambenom je sektoru ‘ukrala’ dio pažnje nekim važnim preslagivanjima, vlasničkim, ali i upravljačkim.

Domaća prehrambena industrija, uz trgovinu, poslovično ima najviše kompanija u “klubu milijardera” prema godišnjim prihodima. Ona je ujedno i najveći bazen najvrjednijih i najprepoznatljivijih domaćih brendova.

Statistika pak nudi niz pokazatelja koji podupiru atribut strateškog značaja tog proizvodnog sektora, od udjela u BDP-u i/li prerađivačkoj industriji do zaposlenosti. S lanjskim izbijanjem pandemije i poremećaja opskrbnih lanaca atribut strateškog značaja samo je dodatno potencirao rasprave o potrebi što veće samodostatnosti domaće proizvodnje hrane.

Kako se i dalje ne može govoriti o “starom normalnom”, brojni su izazovi kompanija i dalje povezani s pandemijom. Uz organizacijske i tehničko-tehnološke koji su više došli do izražaja kad je situacija tražila brze prilagodbe u osiguravanju funkcioniranja lanaca opskrbe, to vrijedi i za izazove vezane uz promjene potrošačkih navika u uvjetima kad su npr. ograničenja u ugostiteljstvu konzumaciju više skretala prema vlastitim domovina. Sve u svemu, utjecaj pandemijskog okruženja i u tom je sektoru ukrao dio pažnje nekim važnim preslagivanjima.

Jedno od takvih je priča o prodaji Leda i ostatka tzv. frozen food divizije Fortenova grupe britansko-američkoj grupaciji Nomad Foods. Osim što je cijenom od 615 milijuna eura najveća akvizicija u hrvatskoj novijoj povijesti, računa se da ulazak moćnog međunarodnog igrača neće biti posve bez utjecaja i na druge domaće proizvođače.

Vranković

Atlantic Grupa krizu je osjetila značajno manje nego mnoge druge industrije, s rezultatima gotovo na razini 2019. Ove godine smo, pak, u prvih šest mjeseci ostvarili rast u svim poslovnim i distribucijskim područjima.

Taj proces prodaje počeo je prije otprilike godinu dana, a kako je odmicao potaknuo je i spekulacije o potencijalnoj prodaji još neke od kompanija iz Poslovnog područja Prehrane Fortenova grupe, što iz njene uprave zasad odbijaju.

I prošle godine, ali i ove, u nekoliko kompanija iz reda najvećih u industriji hrane i pića dogodile su se i promjene u upravljačkom vrhu. Nakon što je lani čelnik Konzuma Slavko Ledić prešao na čelnu funkciju u Krašu, a predsjednikom Uprave Leda umjesto Marina Poljaka postao Ivan Babić, ovog proljeća promjene su uslijedile i u Podravki i Vindiji, dvjema prehrambenim perjanicama čiji su frontmeni početkom ove godine, nažalost, preminuli.

Respektabilne investicije

Umjesto Marina Pucara za predsjednicu Uprave Podravke proljetos je imenovana bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić, a za prvog menadžera Vindije je nakon odlaska njezina dugogodišnjeg šefa i većinskog vlasnika Dragutina Drka postavljen Nenad Klepač koji je čitavu karijeru od 30-ak godina također vezao uz varaždinsku kompaniju.

U više vodećih kompanija, od Atlantic grupe i Podravke do PIK Vrbovca i grupe Pivac, najavili su ili započeli i respektabilne investicijske projekte. Ali kad se govori o glavnim obilježjima poslovanja prošle i ove godine kao zajednički nazivnik svuda se najprije apostrofira isto, Covid-19 pandemija.

Proizvodnja hrane i lani je zapravo potvrdila tezu da je to industrija koja je otpornija na krize od većine drugih. Obujam proizvodnje na razini prehrambene industrije pao je u 2020. 1,9 posto, više nego upola manje nego na razini cijele prerađivačke industrije.

Osjetan pad turizma više se odrazio na smanjenje uvoza prehrambenih proizvoda (6 posto ili oko milijardu kuna manje nego godinu prije), a kako je izvoz hrane na kraju lani ipak porastao za nešto više od tri posto ili oko 300 milijuna kuna u konačnici je i vanjskotrgovinski deficit u tom segmentu smanjen.

No, kod pojedinih skupina prehrambenih proizvoda, a naročito u industriji pića, koji su više izloženi utjecajima ljetne potrošnje, veće su bile i posljedice slabije prošlogodišnje sezone te ograničenja pod kojima su poslovali ugostiteljski objekti, pri čemu su neko vrijeme bili i zatvoreni.

PIK Vrbovec godinu je zaključio s 1,85 milijardi kuna prihoda/DUBRAVKA PETRIĆ/PIXSELL

Sektorski lider

Pečat pandemije za dio prehrambenih kompanija očitovao se i u smanjenom izvozu na tržišta EU i regije. To su, primjerice, uz godišnja izvješća isticale neke od sastavnica Grupe Vindija, poslovnog sustava koji objedinjuje tvrtke veoma širokog raspona prehrambene proizvodnje, od mliječnih proizvoda i peradarstva do bezalkoholnih pića i pekarstva, ali i mesnih proizvoda krupne stoke.

U uvjetima ovogodišnjeg oporavka turizma i ukupnog gospodarstva obujam proizvodnje prehrambenih proizvoda bilježi godišnji rast od oko sedam posto, dok je kod pića nakon dubljeg lanjskog pada sada i rast veći, gotovo 10 posto.

Pivac

Godinama upozoravamo na stratešku važnost proizvodnje hrane i samodostatnosti i kontinuirano radimo na revitalizaciji proizvodnje primarne sirovine. Unatoč neizvjesnoj gospodarskoj situaciji, nastavljamo s ulaganjima jer ona donose rast i zapošljavanja te doprinose razvoju vrgoračkog kraja i cjelokupnog gospodarstva.

Glavni igrači u domaćoj proizvodnji hrane lani su, dakle, uglavnom rezultatski osjetili posljedice epidemioloških ograničenja i pada potražnje. Kod nekih se to očitovalo u smanjenju prihoda u odnosu na godinu prije, a kod nekih je prekinut ili usporen uzlazni niz iz razdoblja prije korona krize. Ali ukupno gledano, proizvodnja hrane je prošla bolje od niza drugih.

Tako je Vindija kao matično društvo Grupe i lani zabilježila gotovo tri milijarde kuna prihoda, odnosno neznatno manje nego godinu prije, a i Koka koja je također dio tog poslovnog sustava je godinu zaključila s nevelikih tri posto pada prihoda, na 1,28 milijardi.

I u Atlantic Grupi, kojoj u strukturi prihoda prilično značajan udjel ima i distribucijski biznis, na kraju su zadovoljni rezultatima. “Prošla godina protekla je na globalnoj razini pod utjecajem pandemije Covid-19, no Atlantic Grupa krizu je osjetila značajno manje nego mnoge druge industrije, s rezultatima gotovo na razini 2019.

Ove godine smo, pak, u prvih šest mjeseci ostvarili rast u svim poslovnim i distribucijskim područjima, a osobito smo ponosni na činjenicu da smo ostvarili ne samo rast prodaje i profitabilnosti u odnosu na 2020., nego i organski rast prodaje od gotovo 9 posto u odnosu na prvo polugodište 2019. u kojoj smo imali povijesno najviše prihode”, ističe Neven Vranković, potpredsjednik za Korporativne aktivnosti Atlantic Grupe.

1,9

posto pao je u pandemijskoj 2020. obujam prehrambene proizvodnje, što je upola manje u usporedbi s razinom cijele prerađivačke industrije

Usto naglašava i da je zabilježena nova najviša cijena dionice, a isplaćena je i dosad najviša dividenda. “Svjesni smo da će i nadolazeće razdoblje biti epidemiološki i ekonomski izazovno, pri čemu naši prioriteti ostaju isti: zdravlje i sigurnost naših djelatnika, osiguranje nesmetanog nastavka proizvodnje i kontinuirana opskrba naših kupaca i potrošača”, objašnjava.

Projektno gledano, Atlantic Grupa nastavlja s ulaganjima u rast temeljnih kategorija proizvoda – kave, čokolade, slanog snacka, pića i delikatesnih namaza. A snažan rast potonje kategorije u ožujku 2021. je nametnuo i početak ulaganja u izgradnju nove tvornice proizvoda pod robnom markom Argeta, i to na području općine Kneginec u okolici Varaždina, kaže Vranković.

I u Grupi Podravka, čije se poslovanje odvija u dva industrijska sektora – strateško poslovno područje Prehrane i Farmaceutike, dobro su se nosili s izazovima koje je u svim aspektima poslovanja nametnula pandemija. Prihodi od prodaje na razini Grupe prošle su godine povećani za nešto više od dva posto, na 4,5 milijardi kuna, a tek nešto manji rast ostvaren je na razini matičnog društva, Podravke d.d.

U prvom polugodištu ove godine Grupa se ponajprije pohvalila dvoznamenkastim rastom zarade, pri čemu od ukupno iskazanih gotovo dvjesto milijuna kuna dobiti na segment Prehrane otpada više od 136 milijuna, što je porast za 14 posto više nego u istom lanjskom razdoblju).

Pod utjecajem neobično velikih narudžbi i stvaranja dodatnih zaliha kod kupaca prilikom lanjskog uvođenja lockdowna u većini zemalja u kojima posluje, prodajni prihodi u prvoj polovici godine niži su jedan posto nego lani, ali u odnosu na predpandemijsku 2019. veći su oko četiri posto. Koprivnička kompanija proljetos je najavila investicijski ciklus, a za neka ulaganja već je ishodila sufinanciranje iz fondova EU. Usto, sredinom godine izašla je i sa Strategijom razvoja do 2025. godine.

U prvom polugodištu 2021. Podravka se pohvalila dvoznamenkastim rastom zarade/PD

Unutar prehrambene industrije natprosječne su poslovne rezultate zabilježili prošle godine neki od vodećih predstavnika mesne industrije. Tako je PIK Vrbovec godinu zaključio s 1,85 milijardi kuna prihoda ili gotovo petinu više nego godinu prije. Belje je ostvarilo 1,4 milijarde kuna prihoda, što je u odnosu na 2019. povećanje za više od 300 milijuna, a postotno više od 30 posto.

MI Braća Pivac kao matično društvo Grupe Pivac zabilježilo je 15 posto ili oko 200 milijuna kuna veći prihod u odnosu na godinu prije, a po 10-ak posto prihode su povećali, primjerice, i PPK te Vajda, dvije članice te grupacije sa sjedištem u Vrgorcu.

45

milijardi kuna dosegnuli su 2020. prihodi od prodaje na razini Podravka Grupe, što je naspram godine ranije rast veći od dva posto

U MI Braća Pivac pritom su se pohvalili da su članice Grupe Pivac tijekom pandemije, uz osiguranje neometane proizvodnje i opskrbe, uspješno finalizirale postojeće investicije, ali i pokrenule nove. Za vrijeme prvog lockdowna otvorili su najveću pršutanu u jugoistočnoj Europi vrijednosti preko 120 milijuna kuna te nastavili s drugom fazom investicije vrijednom gotovo 150 milijuna kuna.

U PPK-u je puštena u rad sunčana elektrana površine 7500 četvornih metara i izlazne snage 1,2 MW, a slične elektrane planiraju graditi i u Vrgorcu i Čakovcu. Kraju su priveli i drugu fazu investicije u farmu Šumbar, čime je njezin kapacitet povećan na 2000 grla. U Vajdi u Čakovcu otvorene su investicije vrijednosti oko 26 milijuna kuna, a dovršavaju se ulaganja vrijedna 18 milijuna kuna.

U Ljubuškom je pak započeta izgradnja kompleksa u gospodarskoj zoni Mostarska Vrata – Cerno površine preko 20.000 četvornih metara.

“U Grupi Pivac već godinama upozoravamo na stratešku važnost proizvodnje hrane i samodostatnosti i kontinuirano radimo na revitalizaciji proizvodnje primarne sirovine kroz povećanje kapaciteta. Unatoč neizvjesnoj gospodarskoj situaciji, nastavljamo s ulaganjima jer ona donose rast i zapošljavanja te doprinose razvoju vrgoračkog kraja i cjelokupnog gospodarstva, kaže Ivica Pivac, predsjednik Uprave MI Pivac.

I Andrej Dean, predsjednik Uprave Belja plus, podcrtava kako su iskustva s koronavirusom pokazala koliki je značaj domaće proizvodnje u svim segmentima, a posebno u proizvodnji hrane. Belje je jedna od najvećih poljoprivrednih kompanija u regiji koja obrađuje 20.000 hektara oranica, ima 25 farmi i proizvodnju domaće hrane.

“Naš primjer pokazuje koliko su organizirani proizvodni sustavi važni za gospodarstvo, jer su upravo takvi sustavi najuspješniji proizvođači i uzgajivači stoke s razgranatim i uspješnim poslovnim odnosima s kooperantima, dobavljačima i kupcima”, naglašava prvi menadžer te kompanije Fortenova grupe.

Nastavljaju tradiciju u Osijeku

Potrošači širom regije, kaže, prepoznaju Belje posebice po ABC svježem krem siru. A kako je upravo mliječna industrija jedan od fokusa razvojne strategije Fortenova grupe početkom ove godine Belje je preuzelo osječku mljekaru nastavljajući 70-godišnju tradiciju proizvodnje domaćih mliječnih proizvoda u Osijeku. Kompanija sada raspolaže s dvije mljekare i 6000 krava na vlastitim farmama, a surađuje s više od 300 kooperanata.

“Ovu godinu nam je obilježilo lansiranje Kravice Kraljice, nove linije mliječnih proizvoda od 100 posto domaćeg mlijeka, te više od 40 nagrada za kvalitetu naših vina na brojnim međunarodnim ocjenjivanjima, od kojih je 16 zlatnih i dvije šampionske titule. Pored toga, važno je istaknuti i proizvodne rezultate u svinjogojstvu gdje imamo rast od 12 posto u broju proizvedenih tovljenika te rast od 15 posto u ukupnim kilogramima isporučenih tovljenika”, nabraja Dean.

Cilj kompanije je, kaže, i povećati konkurentnost vlastite proizvodnje. Zbog toga su u pripremi investicijski projekti za povećanje kapaciteta u svinjogojstvu i tovu junadi te unaprjeđenje proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, koje u Belju planiraju prijaviti za sufinanciranje iz EU fondova.

Ovu godinu nam je obilježilo lansiranje Kravice Kraljice, kažu u Belju/PD

Potpora malim proizvođačima

PIK Vrbovec, još jedna kompanija iz sastava Fortenova grupe, nakon premašenih planova za 2020. i u prvoj polovici ove godine bilježi količinski rast prodaje, ističu u Upravi društva na čelu sa Slavenom Ružićem. To, kažu, potvrđuje snagu PIK-a i njegovih brendova, i ali i važnost ulaganja u domaću proizvodnju.

“Upravo je suradnja s domaćim farmerima s kojima ima dugogodišnje ugovore PIK-u omogućila nesmetanu proizvodnju i distribuciju proizvoda u svakom trenutku, neovisno o okolnostima koje je nametnula pandemija”, objašnjavaju u kompaniji ističući da je trenutno udio domaće sirovine u proizvodnji PIK svježeg mesa veći od 75 posto,.

Kao i većina drugih djelatnosti koje su u velikoj mjeri naslonjene na HoReCa kanal i turističku ponudu, i mesna industrija se u pandemiji susrela s velikim izazovima. To se naročito očituje u kontekstu promjenjenih potrošačkih navika, gdje je ugostiteljske objekte zamijenila konzumacija unutar kuće, a zbog čega je pala i prodaja proizvoda više dodatne vrijednosti. Zbog usporavanja tradicionalnih izvoznih tržišta, smanjen je i izvoz, a uz sve to, godinu je obilježio i poremećaj cijena sirovine koji se protegnuo iz 2019. kada su, kao posljedica afričke svinjske kuge, cijene počele rasti.

Nagle i velike promjene cijena sirovine predstavljaju i najveći poslovni rizik u mesnoj industriji, budući da sirovina čini i do 75 posto ukupnih troškova, naglašavaju u PIK-u. Kao važan dio poslovanja ističu i praćenje trendova te potreba potrošača kao uporišta za osmišljavanje novih linija proizvoda, otvaranje potpuno novih kanala prodaje te privlačenje nove skupine potrošača.

Tako je PIK Vrbovec lani ušao u tržišni segment proizvoda od bijelog mesa. U vodstvu kompanije kažu da su u vrlo kratkom razdoblju ostvarili značajan tržišni udio u kategoriji purećih šunki te postali respektabilan konkurent među proizvođačima koji su u toj kategoriji prisutni godinama.

Ove godine kompanija je ušla u “on to go” segment, proširenjem asortimana s PIK&GO inovativnim mesnim grickalicama. Taj iskorak predstavlja ujedno prvi “izlazak iz rashladnih sustava”. Istodobno, zajedno sa Zvijezdom razvio je sedam proizvoda na bazi biljnih proteina Planet of Plants.

Ove godine u planu je i nastavak investicijskog ciklusa. Više od 70 milijuna kuna uložit će se u povećanje kapaciteta proizvodnje, unaprjeđenje logistike i optimizaciju poslovanja. Računa se da će te investicije PIK-u otvoriti vrata za nova izvozna tržišta.

Za još jednu prehrambenu “zvijezdu” Fortenova grupe, tvrtku Zvijezda plus, protekla je godina obilježena rastom prodaje. Obilježio ju je rast prodaje u gotovo svim kategorijama, s tim da je najveće povećanje potražnje imao kečap.

Ujedno, planiranjem, istraživanjem i razvojem vlastitih kompetencija i proizvoda, na tržište su plasirana tri inovativna proizvoda. Kompanija je i dalje uvjerljivi tržišni lider u proizvodnji biljnih ulja, a u Upravi naglašavaju i da je, prema Brandscore istraživanju, Zvijezdino suncokretovo ulje najsnažnija robna marka te prvi izbor potrošača u Hrvatskoj, dok je Zvijezda majoneza drugi najsnažniji brand u Hrvatskoj.

O snazi brenda Ledo, pak, sve je više-manje poznato, a to je nesumnjivo bio i glavni mamac za novoga vlasnika kompanije, Nomad Foods. Ta transakcija još samo čeka određena regulatorna odobrenja. Budući da svojim proizvodnim profilom izraženije ovisi o ugostiteljskom sektoru i turističkoj sezoni, za Ledo i njemu slične kompanije pandemija izazvana koronavirusom kompanije predstavljala je i dodatne izazove.

Više od 70 milijuna kuna uložit će PIK Vrbovec u povećanje kapaciteta/PD

“U najizazovnijoj godini do sada u svim smo segmentima uspjeli osigurati kontinuitet poslovanja, ali i zadržati inovativnost i lansirati nove proizvode. U segmentu sladoleda fokusirali smo se na bolje pozicioniranje najprofitabilnijih grupa proizvoda. Kroz nove formate i brendove ušli smo u nove segmente tržišta kako bismo učvrstili lidersku poziciju”, navode u Ledu. U funkciji daljnjeg jačanja brenda kreirana je linija funkcionalnih sladoleda Highlife, sa smanjenim udjelom kalorija, dodatkom proteina te 30 posto manje šećera i masti.

Usto, asortiman impulsnog segmenta obilježilo je i širenje brenda King u novi format King čašica. Za njihov dizajn osvojena je i međunarodna nagrada Red Dot, pa se započelo i na redizajnu cijele linije tih proizvoda.

S obzirom na važnost turizma za ukupnu hrvatsku ekonomiju, ali i restriktivne mjere koje su u oštrijem ili blažem obliku prisutne cijelo vrijeme od pojave pandemije, i njezin je utjecaj na proizvođače pića u pravilu jači. Tako je i ukupna proizvodnja pića u Hrvatskoj tijekom 2020. smanjena za gotovo 19 posto, a istodobno ih je i uvezeno za oko deset posto manje.

“Ugostiteljski objekti zatvoreni dio godine, slaba turistička sezona i promijenjene navike potrošača obilježja su nepredvidive 2020. koja su utjecala i na ukupno poslovanje Grupe pića Fortenova grupe, u sklopu koje posluje i Jamnica plus. Uslijed toga Jamnica je zabilježila pad prihoda u odnosu na revidirani plan”, potvrđuju u toj kompaniji. No, dodaju da su i u tako teškoj godini gazirana prirodna mineralna vode Jamnica te brendovi Sky i Sarajevski kiseljak imali jako dobre rezultate.

“Budući da je 2020. prije svega tražila fleksibilnost, Jamnica je s tim iskustvom i ambicioznim planovima zakoračila u 2021. Uz kontrolu operativnih troškova i oporavak tržišta, a posebno izvrsnu turističku sezonu, to sada daje odlične rezultate, osobito u segmentu bruto marže”, objašnjavaju u vodstvu Jamnice.

Glavni fokus u ovoj godini stavljen je na inovacije u pakiranjima i proizvodima. Ekološki prihvatljiva pakiranja u kompaniji smatraju osnovom strategije društveno odgovornog poslovanja. To podrazumijeva “korištenje predoblika smanjene težine i predoblika napravljenih od 100 posto reciklirane plastike”, čime Grupa pića Fortenova grupe na godišnjoj razini planira smanjiti količinu plastike za oko 900 tona, a emisiju CO2 za oko 3470 tona.

Uz to, s novim brendom Barts otvorena je potpuno nova kategoriju pića, čime je Jamnica prvi puta kao proizvođač ušla u kategoriju alkoholnih pića. Kako objašnjavaju, Hard seltzer Barts je piće razvijeno na bazi gazirane vode uz dodatak prirodnih aroma, s niskim udjelom alkohola dobivenog iz šećerne trske. Uvedene su i brojne promjene u samom pristupu poslovanju.

Artuković

Franck grupa u prvom je polugodištu 2021. povećala prihode od prodaje za gotovo 5% u odnosu na 2020. Rastu je najviše pridonijela prodaja HoReCa kanala koja se zbog popuštanja mjera i utjecaja pandemije značajno oporavila. No, i dalje zaostaje za 2019. Potpuni oporavak možemo očekivati tek u idućoj godini.

“Za ljetnu sezonu razvijeni su različiti scenariji i planovi koji su primjenjivani ovisno o situaciji i specifičnostima svake regije. Dodatni naglasak je bio na razvoju prodajnih kanala koje je pandemija učinila posebno zanimljivima potrošačima, poput npr. benzinskih postaja. Uza sve, osmišljene su “combo” ponude s restoranima koji dostavljaju hranu, a započela je i suradnja sa službama za dostavu”, nabrajaju u Jamnici prilagodbe kojima su odgovorili na promjene u tržišnom okruženju.

Među onima koji su od uvođenja epidemioloških mjera naročito pratili njihovo stezanje i popuštanje, posebice onih vezanih uz ugostiteljstvo, svakako je i Franck. Jer, kompanija je u ne maloj mjeri oslonjena na prodaju u HoReCa kanalu. Stoga im je razvoj epidemiološke situacije posljednjih mjeseci, praćen popuštanjem mjera i gospodarskim oporavkom, donio osjetno olakšanje.

Franck grupa u prvom je polugodištu povećala prihode od prodaje za gotovo pet posto u odnosu na 2020. “Rastu prihoda najviše je pridonijela prodaja HoReCa kanala koja se zbog popuštanja mjera i utjecaja pandemije značajno oporavila. No, i dalje zaostaje u odnosu na predpandemijsku 2019. Potpuni oporavak možemo očekivati tek u idućoj godini”, ističe direktor Francka IvanArtuković.

Podsjeća kako je poslovanje ugostitelja bilo potpuno zaustavljeno puna dva mjeseca, a kasnije nastavljeno u ograničenim uvjetima. Izvrsna turistička sezona koja je do sada premašila sva očekivanja donijela je prve naznake oporavka ugostiteljskog sektora i to ulijeva optimizam, kaže. Franckova prodaja u HoReCa kanalu tijekom lipnja i kolovoza je, primjerice, bila pet posto veća nego u istom razdoblju rekordne 2019.

Jačanje HoReCa kanala

Unatoč svemu, kako naglašava Artuković, uspješno su realizirane investicije u pogone kave i čajeva kao nastavak modernizacije kapaciteta, ali i u HoReCa kanal. U prvoj polovici godine ta su ulaganja iznosila 22,3 milijuna kuna.

Pored toga, fokus je i na dodatnom jačanju mreže HoReCa partnera u BiH, gdje je s novom prodajnom organizacijom i povećanjem prodajne sile od 50 posto implementiran novi način potpuno samostalne distribucije.

“Time smo značajno ubrzali našu reakciju na potrebe poslovnih partnera osiguravajući im najkvalitetniju moguću uslugu i servis. Ta ulaganja nastavljamo i u ostatku godine, objašnjava čelnik Francka. Marketinška i prodajna ulaganja u izvozna tržišta rezultirala su, kaže, rastom izvoza od 13,6 posto. Najveći rast zabilježen je na tržištima u BiH i Sjevernoj Makedoniji, dok su hrvatsko i slovensko tržište prihodima na razini prošle godine.

U duhu digitalizacije, pak, osim lanjskog lansiranja webshopa, Franck uskoro otvara i ekskluzivni, potpuno digitalizirani Franck Snogoo store u centru Zagreba, s modernim samouslužnim aparatima opremljenim digitalnom tehnologijom.

Sve u svemu, uz sve probleme koje je donijela poslovnom sektoru, pandemija je i u prehrambenoj industriji ubrzala digitalnu transformaciju i pogurala razne inovativne iskorake.

Komentirajte prvi

New Report

Close