Iz sveobuhvatnog paketa promjena koje bi u hrvatski porezni sustav trebala unijeti prošli tjedan predstavljena porezna reforma najviše reakcija u javnosti očekivano su izazvale promjene stopa i/li razreda u sustavu poreza na dohodak, PDV-a i poreza na dobit. Međutim, za većinu poduzetnika itekako su važne i brojne prateće promjene koje vode ka financijskom i administrativnom rasterećenju.

U red takvih svakako ide i promjena vezana uz porez na dobit koja je u predstavljanju porezne reforme opisana kao "priznavanje vrijednosnog usklađenja te poreznog rashoda za nenaplaćena potraživanja". Pojednostavljeno, ubuduće pri otpisima tražbina ne bi trebalo biti nesporazuma oko njihova poreznog tretmana i tumačenja propisa na relaciji s poreznom administracijom, odnosno inspektorima. U praksi je to često za posljedicu imalo porezno nepriznavanje takvih rashoda i de facto plaćanje poreza na gubitak. Na taj problem dosad su najglasnije upozoravale banke, ali s njim se suočava i realni sektor, samo što je kod njega on manje vidljiv i raspršeniji, kaže porezni stručnjak Ivan Idžojtić, jedan od ukupno 30-ak članova ekspertnog tima koji je proteklih pola godine radio na poreznoj reformi.

Banaka ima manje i cehovski su kompaktnije pa su prema Ministarstvu financija i Poreznoj upravi već poodavno inicirale razgovore o problemu poreznog (ne)priznavanja rashoda pri rješavanju tzv. neprihodujućih plasmana, na što ih se pak potiče i iz Vlade i iz središnje banke. Pitanje poreznog priznavanja rashoda povezanih s otpisima tražbina, odnosno vrijednosnim usklađenjima, u novije je vrijeme naročito aktualno s aspekta intenziviranih prodaja tzv. loših plasmana, koja je HNB lani i dodatno regulirao. No, ono se nametalo i u predstečajnim nagodbama gdje se, uz otpise, dio tražbina vjeorvnika pretvarao u kapital. U tumačenjima se na kraju katkad problematiziralo knjiženje po fer vrijednosti.

Očito se nije jednoznačno tumačilo da se radi o gubitku na potraživanju, a ne o gubitku na dionicama. Sličnim nesporazumima je bio praćen i lanjski sporazum o otpisu dugova socijalno ugroženih građana koji su banke, telekom i još neke kompanije potpisale s Kukuriku koalicijom. Ukratko, vjerovnici su dovedeni u situaciju da na otpise plate porez jer ne mogu dokazati da su proveli sve raspoložive pravne radnje s ciljem naplate.

S skorim izmjenama Zakona o porezu na dobit, stvari bi u tom području trebale biti jednoznačne i slične se situacije oporezivanja gubitaka ne bi trebale događati. Iako su i kod tog zakona trenutno u prvom planu niže stope i financijsko rasterećenje, veoma važno je to što će život poduzetnicima olakšati i nizom administrativnih rasterećenja, a malima i bitnom fleksibilizacijom u vođenju poslovnih knjiga.