Riječ je o travi Miscanthus, najsličnijoj trstici, koja bi mogla aktivirati 600 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta koje se trenutačno ne obrađuje. Znanstveni tim na čelu s agronomom Nikolom Bilandžijom dulje vrijeme istražuje potencijal ove azijske trave koja je već zaludila poljoprivrednike diljem Europe, od Engleske, Portugala i Njemačke do Grčke.

Nikola Bilandžija opisao je “Miscanthus x giganteus” kao brzorastuću energetsku kulturu koja se uzgaja s ciljem proizvodnje što je moguće veće količine biomase.

– Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća Miscanthus je uvezen u Europu, karakterizira ga mogućnost uzgoja u različitim klimatskim uvjetima i regijama, a riječ je o sterilnom hibridu pa ne postoji mogućnost njegova nekontroliranog širenja izvan predviđenih površina uzgoja – kaže Bilandžija za Večernji list. Trenutačno se najviše koristi u proizvodnji krutih biogoriva za dobivanje toplinske energije, odnosno peleta i briketa, no ima značajan potencijal u proizvodnji bioetanola i bioplina. Može se koristiti i za dobivanje celuloznih vlakana u proizvodnji papira, građevinskog materijala, kao punilo u proizvodnji plastičnih ploča te za prostirke za domaće životinje. Jednom oformljen nasad može se eksploatirati idućih 20-ak pa i više godina.

– Biljka ima visok stupanj otpornosti na bolesti i štetočine pa se ne koriste pesticidi, dok se sredstva za suzbijanje korova koriste samo u prvoj i po potrebi drugoj godini uzgoja. Ne pokazuje značajnu ovisnost o većim gnojidbama, pozitivno utječe na biološku raznolikost, može se koristiti kao fitoakumulator, smanjuje eroziju tla i tijekom energetskog iskorištavanja izravnim izgaranjem njegova biomasa definirana je kao CO2 neutralna – naveo je Bilandžija. Iako se ova trava može uzgajati i na plodnim tlima, sasvim dobro uspijeva i na tlima lošije kvalitete kojih u Hrvatskoj ima približno 600.000 hektara.

– Na devet različitih lokacija, od Bistre preko Siska i Ličkog Petrova Sela do Gospića i Knina, još od 2011. imamo pokusna polja, a rezultati su zaista sjajni. Ostvareni prinosi u kontinentalnom dijelu usporedivi su s istraživanjima iz, primjerice, Grčke ili Portugala, s time da se njihova pokusna polja i navodnjavaju – kaže Bilandžija. Uzgoj ove trave na površini od 20 ha gotovo je tri puta isplativiji od proizvodnje kukuruzne silaže, a čak 10 puta od proizvodnje kukuruza u zrnu po cijenama 2013.