Ministar zdravlja Rajko Ostojić poručio je danas u Hrvatskom saboru da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za prekid štrajka liječnika, koji traje još od sredine rujna.

Dežurstvo je prekovremeni rad, platit će se po hrvatskim propisima i dobroj europskoj praksi, istaknuo je Ostojić na saborskom Odboru za zdravstvo koji je, na zahtjev oporbenih članova, raspravljao o aktualnoj situaciji u zdravstvu.

U zdravstvu je izvanredno stanje, situacija je alarmantna, a dodatno je traumatizirana štrajkom, tvrdi HDZ-ov Darko Milinović, bivši ministar zdravstva čiji je verbalni dvoboj s aktualnim ministrom obilježio sjednicu.

Stanje nije izvanredno, dobro je, ali može biti bolje, uzvraća Ostojić i broji što je sve naslijedio prema nalazima nezavisne analize.

Radi se o 5,7 milijardi kuna duga i 677 milijuna kuna nezabilježenih obveza. Kolektivni ugovor koji je potpisao prethodni ministar mjesec prije parlamentarnih izbora sudovi su u četiri navrata proglasili ništavnim, spajanje bolnica Ustavni je sud proglasio protuustavnim, naveo je Ostojić.

Revizija 30 zdravstvenih ustanova u 2011. utvrdila je zapošljavanja bez javnog natječaja, bivše Ministarstvo o tome nije vodilo računa.

Zatekli smo nered i bezakonje, uvodimo red i zakon, rekao je Ostojić pohvalivši se da HZZO sada plaća obveze u roku ispod sto dana. Ide se na masterplan bolnica, napravljena je zajednička javna nabava, bilježe se značajne uštede. Na ugovorima vrijednim 1,5 milijardi kuna uštedjelo se 380 milijuna kuna.

Podsjetivši na proces sanacije, ministar je napomenuo da je u sanaciju ušao i Dom zdravlja Gospić koji samo jednoj veledrogeriji duguje 10,1 milijun kuna. U srpnju je Skupština Županije ličko-senjske, kojoj je na čelu Darko Milinović, rekla (državi) "preuzmite dom", podsjetio je Ostojić.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Milinović potvrđuje da je Dom zdravlja ušao u sanaciju, ali tvrdi da je za sancijskog upravitelja dug povećan za deset posto.

Bivši ministar zdravstva odbacuje sumnje da je kao ministar nešto skrivao. U izvješću HZZO-a piše da je ukupan dug 4,3 milijarde kuna, s bolnicama 5,6 milijardi, dakle ništa nije skriveno, niste trebali plaćati Francuzima ono što vam je bilo pri ruci, poručio je aktualnom ministru misleći na francuske konzultante koji rade na reformi zdravstvenog sustava.

Osim toga, dodaje Milinović, HZZO je lani povećao dospjeli dug za 327 milijuna kuna i za to ne treba prozivati bivšu vlast. Dodao je kako je u prvoj polovici ove godine dodatni dug HZZO-a iznosio 660 milijuna kuna, odnosno ukupno 3,4 milijarde.

Po svim zakonima, za zdravstveni sustav treba 24,7 milijardi kuna, a proračun HZZO-a je 20,6 milijardi. Zašto ste pustili ministra financija Slavka Linića da vam uzme 4,1 milijardu kuna, upitao je Milinović i optužio Ostojića da se "sakrio" kad je Linić smanjio doprinos za zdravstvo za dva posto.

Ponovno bih glasovao za snižavanje stope doprinosa (s 15 na 13), kaže Ostojić i tumači kako se ne radi o postocima, nego o dva indeksna poena ili 2,4 milijarde kuna "koje smo dobili od PDV-a". Točno je, kaže, da je sto tisuća ljudi više na listama čekanja, ali sad se prati 250, a ne 19 postupaka.

Suprotno oporbi koja tvrdi da dugovi bolnica rastu i nakon što su ih preuzeli sanacijski upravitelji, Ostojić je ustvrdio da su dugovi županijskih bolnica, koje je u srpnju "preuzela" država, smanjeni za oko deset posto.

Oporbeni članovi Odbora upozorili su ministra da su bolnicama proračuni smanjeni za petinu, nedostaje konca za šivanje, toaletnog papira itd.

Boro Grubišić (HDSSB) poziva Ostojića da se utvrde razlozi zašto su liječnici nezadovoljni, zašto odlaze specijalisti, odnosno zašto njegov sin specijalist u jednoj zagrebačkoj bolnici razmišlja o odlasku u Englesku.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo navodi da je potpisao sto izlaznica, a da je stiglo 40 zahtjeva za dozvolu za rad u Hrvatskoj.

Ministru, koji se pohvalio dogovorom s medicinskim sestrama, HDZ-ov Duje Marasović poručuje kako će ga to stajati više nego zahtjevi doktora.

Marasović poručuje i da Spomenka Avberšek ne može potpisati nikakav kolektivni ugovor umjesto doktora. "Ona igra ulogu Sejde Bajramovića, redikula s Kosova kojeg su Srbi uzeli da im bude glas u Predsjedništvu Jugoslavije", ustvrdio je Marasović.

Babić motivira liječnike da ustraju u štrajku

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić i sindikalni povjerenik KBC Zagreb Trpimir Goluža održali su danas u karlovačkoj Općoj bolnici motivacijski sastanak na kojem su liječnike uvjeravali da trebaju ustrajati u štrajku i borbi za potpisivanje kolektivnog ugovora.

Babić je pred šezdesetak liječnika izjavio da se od danas "podiže razina uskraćivanja usluga pacijentima", jer su liječnici dosad u interesu pacijenata radili više od neophodnog, ali je to Ministarstvo zdravlja "ismijalo i time ih prisililo da radikaliziraju štrajk".

Kroz štrajk svima postaje bjelodano da je zdravstveni sustav pred kolapsom, a moglo bi se reći da se već i urušio, kazao je Babić i poručio da će kroz štrajk zdravstvo postati "uređeniji sustav na korist svih građana".

Goluža je ustvrdio da javnost nije svjesna što se događa, jer ministar Rajko Ostojić uz sebe ima "režimske medije", a liječnici štrajkom upućuju javnosti vapaj za spas zdravstvenog sustava.

I kolege iz Slovenije kažu nam da, koliko god to bilo teško, trebamo prekinuti rad na svim razinama osim obvezujućih, zato dignite glavu i neka vas ne bude sram što ste u štrajku jer smo na to natjerani, poručio je štrajkačima Goluža.

Željko Štajcer, šef karlovačke ginekologije, ustvrdio je da on osobno umjesto zakonom propisanih 160 do 192 sata mjesečno radi između 220 i 260 sati, a razlika mu je kao prekovremeni rad plaćena samo 25 kuna po satu. U tome su i obavezno odrađena dva vikenda u mjesecu.

Kada se sve zbroji, povrh normalnog radnog vremena godišnje u bolnici provedem još devedeset radnih dana i želim da mi se to pošteno plati, a ne 25 kuna po satu, kazao je Štajcer.

Po podacima Hrvatske liječničke komore, u srpnju i kolovozu sedamdeset liječnika zatražilo je papire za odlazak na rad u inozemstvo. Ako se to nastavi, godišnje će Hrvatsku napustiti najmanje toliko liječnika koliko diplomira studenata medicine, odnosno oko 400 liječnika, rečeno je na skupu.