Prema podacima Fine, na kraju kolovoza ove godine u blokadi je bilo 325.650 građana, a njihov je ukupni dug iznosio 40,2 milijarde kuna. Više od polovice, odnosno 51,5 posto ili gotovo 20,7 milijardi kuna, odnosi se na dug građana prema bankama, kreditnim unijama i štedionicama.

  Dodaju li se tome leasing i factoring društva, osiguravatelji i tvrtke za kartično poslovanje, dug građana prema svim financijskim institucijama je krajem kolovoza ove godine iznosio 23,76 milijardi kuna ili 59,1 posto ukupnog iznosa.

 Drugi vjerovnik po veličini duga građana su država i jedinice lokalne samouprave, kojima su građani na kraju kolovoza dugovali 4,8 milijardi kuna, što čini 12,02 posto ukupnog nepodmirenog duga blokiranih građana. Telekomunikacijskim tvrtkama građani su dugovali ukupno nešto više od milijarde kuna (2,67 posto ukupnog duga), odvjetnicima i sudskim vještacima gotovo 402 milijuna kuna (1 posto), a komunalnim tvrtkama 373 milijuna kuna (0,78 posto). Dug prema svim ostalim vjerovnicima, dakle raznim tvrtkama, drugim građanima, obrtima i sl., iznosi 9,8 milijardi kuna ili 24,4 posto ukupnih nepodmirenih dugovanja građana na kraju kolovoza.

Postupak osobnog bankrota pokrenulo tek 645 građana, otvoren jedan stečajni postupak

 Kako bi se olakšala situacija takvim građanima, s početkom ove godine na snagu je stupio zakon koji omogućava osobni bankrot (Zakon o stečaju potrošača), koji propisuje da je građanin, odnosno potrošač, nesposoban za plaćanje ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna.

 Postupak se pokreće dobrovoljno, na zahtjev potrošača, no podaci Fine pokazuju da se od 325,6 tisuća blokiranih na taj korak do 17. listopada odlučilo tek 644 građana i jedan obrtnik, koji su podnijeli zahtjev za pokretanje izvansudskog postupka pri Fininim savjetovalištima, kao prvog koraka u postupku osobnog bankrota. Njihova ukupna dugovanja prijavljena u tom postupku iznose 312,19 milijuna kuna.

 Finini podaci pokazuju da je 274 tih postupaka završilo izdavanjem potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Radi se o slučajevima kada je ili istekao rok od 30 dana koliko je zakonom predviđeno trajanje ovog postupka ili je neki od vjerovnika odbio ovaj postupak, nakon čega predmet preuzima sud.

  Za sada je poznat samo jedan slučaj u kojem je sud otvorio postupak stečaja potrošača te rješenjem potrošačici iz Krapine odredio razdoblje provjere ponašanja u roku od pet godina i imenovao joj povjerenika. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

 Najveći broj zahtjeva za pokretanje izvansudskog postupka zaprimilo je Finino savjetovalište u Zagrebu – podnijelo ih je 344 građana s gotovo 131,3 milijuna kuna prijavljenih nepodmirenih obveza. Slijedi Osijek gdje je predano 59 zahtjeva za osobni stečaj zbog ukupno 27,3 milijuna kuna dugovanja, a na trećem je mjestu Pula u kojem je pokretanje postupka zatražilo 40 građana, koji nisu podmirili ukupno 14,7 milijuna kuna.

 Iako je sa samo sedam predanih zahtjeva pri kraju liste, savjetovalište u Dubrovniku ističe se iznosom nepodmirenih dugovanja koji je drugi najveći nakon zagrebačkog, a iznosi više od 29,2 milijuna kuna.