Ministarstvo gospodarstva u suradnji s HBOR-om i Hrvatskom brodogradnjom Jadranbrod priprema osnivanje jamstvenog fonda za financiranje gradnje brodova, kojim bi se otklonio jedan od gorućih problema velikih brodogradilišta, koje u poslovima komercijalne banke sve više zaobilaze i ne žele pratiti.

Postojeći model kojim Vlada odobrava jamstva izuzetno je trom, pa, kako se čulo na jučerašnjoj konferenciji Jutarnjeg lista i Brodosplita o budućnosti hrvatske brodogradnje, od predaje zahtjeva do izdavanja jamstva protekne i 10 mjeseci. "Jamstveni fond će podržati proizvodni proces, pojednostaviti i olakšati financiranje proizvodnje, a neće imati obilježja državne pomoći", naglasila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Uvjet za korištenje jamstva bit će pozitivno poslovanje i financijska stabilnost kompanije, te rentabilan proizvod, a osim velikih brodogradilišta, jamstva će moći dobiti i mala brodogradnja. Projekt jamstvenog fonda u početnoj je fazi, pa još nema niti okvirnih procjena financijske vrijednosti kojom bi raspolagao, a zaživjet će u praksi nakon što prijedlog Vlada usuglasi s Europskom komisijom, u skladu s pravilima o državnim potporama.

Ubrzano i olakšano financiranje obrtnih sredstava postiglo bi se mehanizmom automatiziranog davanja jamstava, uz rigorozne kriterije za prijavu. Sav bi se posao koji je dosad obavljan na relacijama nadležnih ministarstava, HBJ-a i Vlade, ubuduće odvijao preko HBOR-a, dok će praćenje realizacije posla biti pod ingerencijom HBJ-a. Ipak, realno su slabi izgledi da se taj postupak odvije brzinom koju priželjkuju brodograditelji i da u ovoj godini profunkcionira fond, bez kojega će nova ugovaranja za brodogradilišta biti usporena.

U praćenju brodogradnje HBOR već ima važnu ulogu, samo u zadnjih pet godina omogućio je toj proizvodnji podršku od 5 milijardi kuna, kroz različite instrumente, bilo kredite, garancije ili police osiguranja. Međutim, u financiranju gradnje brodova kao razvojna banka ne mogu sudjelovati, već je to prostor za poslovne banke, koje, pak, bježe od brodogradnje ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi.

Od početka krize na svjetskom tržištu, prema prezentaciji Reinharda Lükena, predsjednika Udruženja njemačkih brodograditelja i pomorske industrije, u svim glavnim europskim brodograđevnim državama – Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Britaniji, te skandinavskim zemljama – osjetno je smanjen brodograđevni kreditni portfelj. Znakovitim je u tom kontekstu protumačeno i to što se na sudjelovanje u konferenciji nije odazvala niti jedna poslovna banka u Hrvatskoj.