Kroz mjesec dana će završiti programiranje operativnih programa nakon čega se očekuje potvrda Europske komisije, a polovicom godine bi mogli krenuti i prvi javni pozivi po ministarstvima, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) u Zagrebu – Mogućnosti poslovne zajednice za korištenje sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.

Glavna govornica na skupu, Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, istaknula je da je pred nama nova financijska omotnica kroz koju će se nastaviti pružati podršku ulaganjima poduzeća koja rezultiraju povećanjem produktivnosti, stvaranjem novih radnih mjesta i usvajanjem zelene i digitalne tranzicije koja je pred nama.

Specifična područja zemlje
“Hrvatskoj će na raspolaganju biti više od 14 milijardi eura koja će se koristiti za mnoge sektore, a najveći dio bi trebao otići u projekte energetske tranziciji i zelene agende. Unija ima pet ciljeva kao strateški okvir za provedbu Kohezijske politike u programskom razdoblju 2021.-2027. Tu je prije svega Pametna Europa koja podrazumijeva promicanje inovativne i pametne gospodarske preobrazbe.

Tu je i Zelena Europa s niskom razinom emisija ugljika te promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju. Povezana Europa podrazumijeva mobilnost i regionalnu povezanost ICT-a. Neizostavan je i cilj Europe s istaknutom socijalnom komponentom te Europa koja integrira održivi razvoj kroz simbiozu urbanih i ruralnih inicijativa”, kazala je Tramišak.

Dodala je da će se u Hrvatskoj alocirati najviše sredstava kroz Regionalne lance vrijednosti (RLV) gdje će se gledati najveća korist za specifična područja zemlje – Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska te Sjeverna Hrvatska.

U svakom slučaju će se raditi o pametnim i naprednim industrijama vezanim uz inovacije, digitalizaciju, energetsku tranziciju, e-mobilnost, IT, turizam dodane vrijednosti, razvoj automobilske industrije, a za Jadran je jedna os vezana i za razvoj filmske industrije.

Jedan set aktivnosti iz ovih programa će inzistirati na jačanju malih i srednjih poduzetnika u smjeru internacionalizacije njihova poslovanja, odnosno jače participacije na izvoznom tržištu.

Regionalni razvoj ujednačen
Kada bi se gledala raspodjela sredstava po ciljevima politike u okviru Europskih programa (EFRR, KF, FPT), najviše novca u Hrvatskoj će ići kroz Zeleniju Europu i to 2,01 milijardu eura, slijedi Pametnija Europa s 1,76 milijardi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Značajna stavka je i Povezanija Europa s 840 milijuna eura te Solidarna Europa s 840 milijuna eura. U konačnici, tu je i 178 milijuna eura, valute koja će od 1. siječnja 2023. postati i službena hrvatska valuta, koji su namijenjeni Fondu za pravedniju tranziciju.

“Pripremili smo novine koje će, uz Program Konkurentnost i kohezija, učiniti da regionalni razvoj bude ujednačen, i upravo kroz treći, novi Integrirani teritorijalni program učinit ćemo da regionalno gospodarstvo bude održivo, poticat ćemo zelene tranzicije potpomognutih i brdsko-planinskih područja, razvit ćemo urbana područja kao pokretače regionalnog rasta i razvoja te ćemo kroz industrijsku tranziciju regija učinkovito iskoristiti teritorijalni kapital prepoznajući regionalne lance vrijednosti i prioritetne niše regija”, zaključila je ministrica Tramišak.

Ruža Tomić-Fontana, predsjednica Vijeća upravitelja AmChama, istakla je da u AmChamu vjeruju kako će predviđena sredstva biti i snažna potpora brojnim reformama koje je najavila Vlada.

“Osim što navedena sredstva predstavljaju do sada jedinstvenu priliku za rast i razvoj, ona pred hrvatske institucije stavljaju i brojne tehničke i operativne izazove planiranja, upravljanja i potrošnje europskih sredstava.

Stoga želimo institucijama u sustavu da što bolje upravljaju i iskoriste ovu priliku na dobrobit svih nas. Željeli bi naglasiti kako je u tom procesu bitna i participacija poslovne zajednice, kao ponuditelja u postupcima javne nabave koji će doprinijeti samoj realizaciji pojedinačnih projekata”, istakla je Tomić-Fontana, inače glavna direktorica Coca-Cole HBC.