Osim same pripadnosti sektorima čije je poslovanje izloženije utjecaju ograničene mobilnosti u uvjetima pandemije, na razmjere pogođenosti poduzetništva koronakrizom utječe i veličina poslovnih subjekata s obzirom na broj zaposlenih i prihode.

Takav zaključak nameće se, među ostalim, i iz strukture isplaćenih potpora za očuvanje radnih mjesta u prvom valu pandemije kojima se u što većoj mjeri nastojalo amortizirati početni udar na gospodarstvo.

Prema analizi portala Fininfo, od ukupnih dosad isplaćenih potpora procjenjuje se da je u prva tri mjeseca, kad je njima bio obuhvaćen i najveći broj zaposlenih, isplaćeno više od 70-ak posto ili oko šest milijardi kuna, nakon čega su se potpore usmjerile na najizloženije djelatnosti i subjekte.

Fininfo navodi kako je čak 87 posto potpora isplaćeno mikro, malim i srednjim subjektima, a to, kažu, ukazuje na njihovu značajno veću izloženost aktualnoj pandemiji nego kod velikih subjekata.

Da bi se potvrdila ta pretpostavka, analizirana je i relativna izloženost pojedine veličine, stavljanjem u omjer broja zaposlenih i poslovnog prihoda kod tvrtki koje su primile potporu u odnosu na one iz istog ranga po veličini koji je nisu dobili.

Poslovni prihodi partnera

Analizom su obuhvaćene tvrtke koje su predale godišnje financijske izvještaje za 2019. (a koje u ukupno dobivenim potporama sudjeluju s 84%), a nalazi su potvrdili znatno jaču relativnu izloženost mikro, malih i srednjih u odnosu na velika poduzeća.

Naime, znatno je veći broj zaposlenih u mikro, malim i srednjima koji su primili potpore u odnosu na one koji nisu, dok je kod velikih subjekata situacija obrnuta, ističu analitičari predvođeni direktorom tvrtke EL Koncept, koja i stoji iza portala.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Slična je situacija i kad se kao parametar uzmu poslovni prihodi. Dakle, veći je dio poslovnih prihoda koje generiraju mikro, mali i srednji subjekti primio potpore nego što nije, a kod velikih subjekata je ponovo situacija obrnuta.

“Možemo zaključiti da je aktualna kriza pogodila više od 60 posto mikro, malih i srednjih subjekata u odnosu na 44 posto velikih, a promatra li se cjelokupno gospodarstvo, ukupna je izloženost pandemiji oko 55 posto. Relativno najpogođeniji su mali i srednji poduzetnici, mali prema broju zaposlenih, a srednji prema prihodima”, konstatira se u analizi.

Ti nalazi, pak, upućuju i da se u nadolazećem razdoblju veći problemi u plaćanjima obveza mogu očekivati kod mikro, malih i srednjih poduzetnika, s tim da su mikro i mali i inače ranjiviji dio gospodarstva.

Oko izloženosti pojedinih sektora otprije je jasno da su to u prvom redu one povezane s turizmom, odnosno počivaju na mobilnosti.

No, Fininfo se i tu pozabavio detaljnijim propitivanjem relativne izloženosti, s obzirom na broj radnika, prihode i broj subjekata, jer to, kažu, pruža bolji uvid u stvarnu pogođenost pojedinog sektora pandemijom. Od pet najpogođenijih sektora četiri su zapravo direktno ili indirektno vezana uz turizam.

Uz putničke agencije i organizatore putovanja, djelatnosti pružanja usluga smještaja te ugostiteljstvo (priprema i usluživanje hrane i pića), među njih se ubraja i trgovina na veliko i malo motornim vozilima, i to zbog velikog udjela prodaje rent-a-car kućama.

Jedina od pet relativno najpogođenijih djelatnosti koja se ne veže uz turizam je kategorija Prerade drva i proizvoda od drva i pluta (osim namještaja).

Prosječan kombinirani utjecaj krize na tih pet sektora prema kriterijima poslovnih prihoda i broja zaposlenih premašuje 80 posto, a u Fininfou primjećuju da su samo djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića među prvih 5 po apsolutnim iznosima primljenih potpora, dok je smještaj šesti.

Nasuprot ugroženima

Nasuprot najpogođenijima, u razdoblju prvog vala pandemije kriza je najmanje utjecala na poduzetnike u djelatnostima računalnog programiranja i savjetovanja, telekomunikacija, farmaceutike, skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada te opskrbe strujom i plinom.

Prosječna kombinirana izloženost krizom najmanje pogođenih sektora je 15 posto i višestruko je manja od najpogođenijih sektora ili prosječnog utjecaja koji je pandemija imala na gospodarstvo.