Sabor je u petak većinom glasova izmijenio Zakon o minimalnoj plaći koji propisuje njezino obvezno ugovaranje u bruto iznosu, a poslodavac koji s radnikom ne ugovori plaću u bruto iznosu biti će kažnjen s iznosom od 60 tisuća do 100 tisuća kuna.

To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu koja do kraja ove godine iznosi 4250 kuna, a po novoj uredbi Vlade u sljedećoj godini 4687 kuna.

Vlada je naime četvrtak uredbom odredila da će minimalna neto plaća za 2022. godinu iznositi 4687,5 kuna bruto odnosno 3750 kuna neto , što je povećanje za 10,3 posto, a čime će ujedno minimalna plaća po prvi put biti iznad 50 posto prosječne neto plaće.

Ugovaranjem bruto iznosa trebale bi se onemogućiti zloporabe vezane uz ugovaranje plaće u neto iznosu.

Bolje se definira i ono što ne ulazi u minimalnu plaću, kao dodatci za otežane uvjete rada i iz proširenih kolektivnih ugovora, što bi također trebalo omogućiti bolja primanja radnika.

Po novome kazne prijete i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onom koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.

Cilj je da minimalna plaća istodobno bude socijalni i zaštitni instrument.

Katarina Peović (RF) ponovila je da bi minimalna plaća trebala biti dostojanstvena plaća te da je sve suprotno tome protivno Ustavu. Njezin zaključak da bi Vlada trebala minimalnom plaćom osigurati dostojanstvenu plaću Sabor nije prihvatio.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Sabor je sa 111 glasova za i jednim suzdržanim izmijenio Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, što je predložio Silvano Hrelja (HSU), kojim se podiže prihodovni cenzus pa će oko 120.000 osiguranika, većinom umirovljenika, dobiti besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Prihodovni cenzus podiže se s 1600 kuna na 2000 kuna mjesečno, a za osiguranika samca s 2047 na 2500 kuna mjesečno.

Za ovu godinu u državnom proračunu za tu namjenu osigurano je 16,8 milijuna kuna, a za 2022. i 2023. godinu o 101 milijun kuna.

Nekoliko zakonskih prijedloga poslano je u drugo saborsko čitanje, među kojima izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a prihvaćena je i Strategija sprečavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Zakonski prijedlog Anke Mrak Taritaš (Glas) da se uvede manja porezna stopa na ženske higijenske potrepštine nije dobio potporu većine. Međutim prihvaćen je zaključak Kluba HDZ-a da se zaduži Vlada da u roku šest mjeseci provede analizu problema menstrualnog siromaštva i poduzme aktivnosti na njegovu uklanjanju.