Za mnoge će biti iznenađenje podatak o visokom udjelu društava bez pravne osobnosti na domaćoj gospodarskoj sceni. Iznio ga je akademik Jakša Barbić na godišnjem skupu pravnika u Opatiji, koji je u organizaciji Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu započeo s trodnevnim radom u srijedu. Inače, riječ je o oblicima ortačkih i tajnih društava (vrsta ortaštva) te ostalim tipovima koji nisu pravne osobe i sudski se ne registriraju.

Izvan sudskog registra
Barbić je kazao da su društva bez pravne osobnosti brojnija od svih drugih društava zajedno. To znači da stvarni broj nositelja gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj premašuje službeni podatak Visokoga trgovačkog suda po kojem je u siječnju ove godine u Hrvatskoj bilo registrirano više od 150.000 poslovnih subjekata. Osim njih postoji i velik broj društava koja legalno djeluju izvan okvira sudskog registra. “Daleko je najveći broj društava bez pravne osobnosti iako je riječ o manje tipova društava od onih koja su pravne osobe. Svako osnovano društvo s pravnom osobnošću prije upisa u sudski registar je društvo bez pravne osobnosti (preddruštvo). Svako ortaštvo – tzv. obično, konzorcij, ‘pool’ ili zajednički pothvat, isto je takvo društvo. To je i tajno društvo kao i svaka udruga koja nema pravnu osobnost”, rekao je Barbić. Primijetio je i da se takva društva kod nas nezasluženo rijetko obrađuju te se malo o njima govori iako “imaju važnu ulogu u građanskim i gospodarskim odnosima, a uz to su i najčešća”. Zbog učestalosti ortaštva u praksi Barbić je najduže izlagao pravni režim imovine u tom tipu društva te pravnu sigurnost trećih koji s njime posluju. S tim u vezi iznio je i da Zakon o obveznim odnosima određuje da se zajednička imovina ortaštva ne smatra suvlasništvom. Kako je objasnio, to pitanje uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Riječ je o odredbama o zajedničkom vlasništvu na nepodijeljenoj stvari. Naveo je i da stoga ortak ne može tražiti diobu prije prestanka društva.

Nije sve tako crno
Zanimljivo je i da je ortaštvo, koje je redovito medijski negativno intonirano, i to najviše kroz aferu Grupo te aktualnu najavu tužbe za naknadu troškova zagrebačkog odvjetnika Mladena Dragičevića koji je zastupao Miroslava Kutlu, ipak u Opatiji stavljeno na svoje pravo mjesto. Barbić ga je gotovo preporučio kao zahvalni oblik za razne vrste pothvata. Može obuhvatiti svaku privatno-pravnu zajednicu osoba, nastaje na temelju ugovora i zbog postizanja zajedničkog cilja članova. Uključuje i najsloženija udruženja ortaka u konzorcij za izvođenje investicijskih radova, konzorcij banaka i zajednički pothvat (joint venture). Napose se, dodao je Barbić, ne obrađuje možda i najvažnije pitanje tih društava – imovina.

Presudna imovina
Imovina je, kaže, jedan od najvažnijih činitelja svakog društva, a pitanje je samo kome ona pripada, tj. tko je nositelj subjektivnih imovinskih prava koja čine imovinu relevantnom za djelovanje društva. Kada je riječ o pravnoj osobi, pitanje njezine imovine je jasno. No kod društava bez pravne osobnosti stvari su drukčije. Pitanje je složenije i zato što od svih tipova društava koja inače postoje najveća autonomija uređenja odnosa među članovima izražena je upravo kod ortaštva. Stoga je imovina ortaštva i sličnih društava bila središnja tema Barbićeva izlaganja u Opatiji. Prema njemu, članovi društva bez pravne osobnosti, pa tako i ortaci, uvijek snose rizike onoga što su pridonijeli društvu. Oni, dodaje Barbić, uvijek odgovaraju za obveze društva što je pak posljedica nepostojanja pravne osobnosti.“U takvim društvima status njihove imovine i odgovornost za društvene obveze moraju nadomjestiti pravnu osobnost, tj. izvjesnost s kim treći, pa i članovi društva ulaze u pravne odnose, kome ispunjavaju obveze i prema kome se stječu prava. Tako se nadomješta sigurnost koju trećima pruža pravna osoba u mjeri u kojoj ima imovinu dostatnu za podmirenje svih obveza. Zato pravni poredak mora pružiti potrebna rješenja, a u protivnom ne bi bilo opravdanja za postojanje društava bez pravne osobnosti”, zaključio je Barbić. U prezentaciji pravnog režima imovine odgovorio je i na niz pitanja tko je i kako ovlašten raspolagati imovinom.