Prosječno porezno opterećenje dohotka, odnosno porezni klin, zabilježilo je lagani pad u većini zemalja OECD-a u prošloj godini zbog mjera koje su države provodile u borbi protiv recesije.

Upitno je, međutim, hoće li se trend nastaviti i 2010. zbog pritiska kojem su izložene javne financije, pokazala je najnovija analiza te organizacije. Razlika između troškova rada i neto plaće (kako se mjeri porezni klin) izrazito varira među zemljama, od 11,8 posto u Meksiku do 48,9 posto u Belgiji, s prosječnom vrijednošću od 32,5 posto. Podataka za domaće gospodarstvo u 2009. nema, no usporedivi porezni klin u 2007. iznosio je 38,4 posto. “U cjelini ima zemalja koje imaju veće, ali i onih koje imaju manje porezno opterećenje od domaćeg. U Hrvatskoj je porezni klin razmjerno velik, ali imamo i velike rashode”, napominje Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije ističući da je to indikacija koliko se rad isplati. “Unatoč visini poreza i doprinosa, kod nas se rad isplati, osim najnižim skupinama dohotka”, kaže Bejaković. Visoki porezni klin demotivira posloprimca u traženju posla, ali poslodavca pri zapošljavanju nove radne snage. S druge strane, niski porezni klin potiče zapošljevanjezbog manjih troškova rada. S najnovijim promjenama u sustav poreza na dohodak kojima će se ukinuti porezne olakšice, ali i promijeniti porezni razredi, ne treba očekivati veće promjene u poreznoj opterećenosti, zaključuje Bejaković.