Saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav danas je većinom glasova podržao izmjene zakona o posebnim pravima predsjednika Republike po prestanku obnašanja dužnosti kao i izmjene zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, no članovi iz redova oporbe žestoko su se usprotivili povećanju plaća čelnim ljudima nekih hrvatskih agencija i zavoda.

Izmjene zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika za HDZ-ovog Davorina Mlakara su nepotrebne, a cilj im je, po njegovom mišljenju, pogodovanje određenim ljudima.

"Ova vlast ide u smjeru rastakanja sustava pa se proglašavaju službenička mjesta dužnosničkim, a osobe na tim mjestima potom se nagrađuju", poručio je Mlakar vladajućima.

SDP-ova Ingrid Antičević Marinović mu je odgovorila kako ravnatelji zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, koji su stavljeni u rang dužnosnika, u mnogim razvijenim zemljama imaju veću plaću i od premijera i predsjednika države.

"Pitanje je ovdje ne uhljebljenja, nego odgovornosti", naglasila je Antičević Marinović dodavši da tek kad neki promijene način razmišljanja moći će shvatiti i da predloženi zakoni imaju dobru namjeru.

"Ako ovako nastavite, do Božića će i portiri biti državni dužnosnici", poručio je laburist Dragutin Lesar čestitajući vladajućima na hrabrosti što povećavaju plaće i uvrštavaju u rang državnih dužnosnika čak i pomoćnike ravnatelja.

Mlakar je zamjerio i što se predloženim zakonskim izmjenama nameće obveza privatnim poslodavcima da prime nazad na posao ljude nakon što im prestane dužnost na koju su imenovani. "To je prekomjerno nametanje obveza privatnom sektoru na koje vlada nema pravo", poručio je Mlakar.

Pravom na povratak na posao nakon prestanka mandata stvaraju se dvije kategorije sadašnjih i budućih dužnosnika – oni koji dolaze iz javnog i oni iz privatnog sektora, zamjerio je Lesar dodavši kako onaj tko dođe iz privatnog sektora to neće moći koristiti, a u javnoj upravi i javnom sektoru će se to primjenjivati.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Imenovani član Odbora Branko Smerdel ustvrdio je kako je odredba o vraćanju dužnosnika na posao nakon isteka mandata protuustavna u segmentu koji govori o slobodi poduzetništva.

SDP-ovac Nenad Stazić naveo je primjer znanstvenika koji odlazi iz znanosti u politiku, rekavši kako on, kada se nakon primjerice dva mandata vrati u znanost, više s njom nema veze. "Ovo je zapravo supstitut za zastupničku mirovinu, koja je, po mom mišljenju bila bolje rješenje", ustvrdio je Stazić.

Osvrćući se na posebna prava predsjednika Republike po prestanku obnašanja dužnosti, Davorin Mlakar suglasio se kako je predsjednik Republike u posebnoj poziciji koju treba primjereno zaštiti. Nejasno mu je, međutim, što će biti ako predsjednik Republike bude imao 35 godina kada bude izabran, a kada mu istekne mandat napuni 40.

"On po predloženoj normi s 40 može ići u mirovinu, no ona se određuje prema Zakonu o mirovinskog osiguranju. Kako netko s 40 godina života i s primjerice 10 godina radnog staža može u mirovinu ako su uvjeti propisani mirovinskom zakonom stroži od toga?", zapitao se Mlakar dodavši da, ako se Predsjedniku već daje pravo mirovine, onda bi ona trebala biti dostojna dužnosti koju je obnašao.

Na sjednici je također izviješćeno kako svih 12 kandidata koji su se javili na natječaj za pučkog pravobranitelja zadovoljava formalne uvjete iz Zakona o pučkom prvobranitelju, te da je među njima i pet kandidata koji su se javili i na prošli natječaj koji je propao, zbog toga što niti jedan kandidat nije zadovoljio kriterij "javne prepoznatljivosti u društvu".

Također je s Odborom za ljudska prava i prva nacionalnih manjina, koji ima savjetodavnu ulogu pri izboru pučkog pravobranitelja, dogovoreno zajedničko predstavljanje pred članovima oba saborska odbora.