Najnovija kretanja nelikvidnosti nisu ohrabrujuća u segmentu broja blokiranih poslovnih subjekata, koji je opet počeo rasti: za 1174 blokirana u veljači i ožujku porastao je ukupan broj, pa je posljednje stanje 48.667 subjekata u blokadi.

No, mnogim poduzetnicima koji uredno ispunjavaju sve obveze nikako se ne sviđa način na koji će nekažnjeno proći stari dužnici, i to kroz automatsko pokretanje stečaja. Oni koji su stvorili milijarde kuna dugova vrh su ledene sante problema koji se vuče godinama, a posebno bodu oči dužnici bez zaposlenih. Zbog njih su najveće reakcije na novo rješenje iz Stečajnog zakona koje automatski stečaj predviđa nakon 120 dana blokade i zbog prezaduženosti, a vrijedit će za sve subjekte zatečene u takvim problemima. Takvim ishodom, povoljnim za stare dužnike bez zaposlenih, koji Vlada službeno najavljuje, doslovno je zgromljen Branko Roglić, vlasnik Orbica.

Smatra nedopustivim da se olako izvuku oni koji su zidali obveze, i to bez radnika, a pravo je pitanje, kaže, što su cijelo vrijeme radila nadležna tijela. Slično reagiraju u mnogim članicama HUP-a. Potpredsjednica Izvršnog odbora HUP-a Dalmacija, splitska revizorica Helena Budiša, ističe da je to loša poruka svima koji uredno plaćaju poreze i sve obveze. "Prema urednim poduzetnicima ovo je nepravda jer nastoje sve plaćati, dok se drugima godinama puštalo da nagomilaju dugove, a sad im se to oprašta bez ikakve kazne", ističe. S time se složilo više sugovornika koji tvrde da za svaki dan zakašnjenja plaćaju zateznu kamatu, i još im prijeti ako samo dan zakasne da u nadzoru dobiju kaznu od pet do sto tisuća kuna.

Na činjenicu da je velik broj dugotrajno blokiranih i insolventnih u svoje vrijeme trebalo riješiti Ministarstvo financija, koje je do 2011. po starom zakonu o platnom prometu imalo dužnost predlagati te stečajeve, podsjeća i jedan pravnik. U relaciji, pak, sa starim dužnicima kojima se gleda kroz prste, podatak o rastu broja blokiranih, unatoč smanjenju samog iznosa blokada, vrlo jasno govori o teškim uvjetima u kojim se odvija poslovanje poštenih poduzetnika. Velike su i dvojbe koliko će biti blokiranih u travnju.

Naime, revizori iz iskustva potvrđuju da se povećava broj blokada te da plaćanje u zakonskim rokovima nije zaživjelo u potpunosti, što smatraju i u HGK. Krivac je i velika razlika u kulturi plaćanja. H. Budiša kaže da je ona u Zagrebu već razvijena, za razliku od Dalmacije, gdje dužnika treba opominjati. "Naši klijenti koji su se prilagodili i nakon ulaska u EU našli nove niše, inovirali usluge i proizvode rastu i po 20%. Oni koji to nisu učinili u velikim su problemima i blokadama", kaže.