Sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj nije loše zamišljen, no problem je s njegovom primjenom u praksi i zato treba naći načina kako da se taj jaz premosti, jer je rizik od siromaštva, osobito među starijima od 60 godina, vrlo velik, istaknuto je danas na okruglom stolu o siromaštvu i starijim osobama što ga je u Domu za starije i nemoćne Medveščak organizirao Ured pučke pravobraniteljice na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva.

"Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2012. iznosila je 20,5 posto, a za umirovljenike i nešto više – 21,8 posto", rekla je pučka pravobraniteljica Lora Vidović te naglasila da socijalna primanja starijim osobama ne mogu osigurati niti minimum osnovnih životnih potreba.

Upozorila je i na različite oblike materijalnog iskorištavanja starijih osoba koji ponekad uključuju institucionalnu skrb mimo njihove volje, fizičko i verbalno zlostavljanje te uskraćivanje temeljne njege i informacija. Osim toga, nerijetko u prihvatilištu za beskućnike provedu pet i više godine, starijim osobama smještaj bi trebao biti u udomiteljskoj obitelji ili u domu za starije osobe. Upitala je i što je sa Strategijom socijalnog stanovanja i propisima kojima bi se to područje reguliralo.

Voditeljica Službe za stare i nemoćne osobe u Ministarstvu socijalne politike i mladih Marija Lovreković izvijestila je da je u domovima za starije smješteno 15.448 osoba i to većinom u gradskim domovina, njih oko 10.000, a gotovo dvije tisuće u udomiteljskim obiteljima. Lovreković je navela da je u ukupnoj populaciji 17,7 posto građana starije životne dobi koji mogu, kako je rekla, ostvariti niz prava u sustavu socijalne skrbi od zajamčene minimalne naknade odnosno pomoći u preživljavanju do doplatka za pomoć i njegu.

"Od 200.000 do 250.000 ljudi prima od 1.000 do 1.500 kuna mirovine što je doista premalo", ustvrdila je savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava Lidija Hrstić Novak te dodala kako im je važan porast 'inputa' u mirovinski fond da bi stariji mogli kvalitetnije živjeti. Napomenula je i kako sadašnji sustav sa 1,2 milijuna umirovljenika i 1,04 milijuna radnika ne može osigurati dostojan život umirovljenicima pa mirovina za 40 godina radnog staža u prosjeku iznosi 3.365 kuna.

Predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Silvano Hrelja rekao je da je lani mirovina sudjelovala u BDP-u s 11 posto, a da je prosječna mirovina iznosila 40,75 posto plaće što se nije desilo u proteklih desetak godina. No, dodao je, to nažalost nije rezultat povećanja mirovina nego pada BDP-a i prosječne plaće iz čega se vidi da statistika može zavarati.

Ustvrdio je da se u svim drugim zemljama ljudi pripremaju za mirovinu, dok se u Hrvatskoj mirovina "događa" i to zbog stečaja tvrtke, tehnološkog viška i sličnog pa ljudi nepripremljeni sa sedam tisuća kuna plaće dolaze na 3,5 tisuće kuna mirovine što ostavlja posljedice i na njihovu psihozdravstvenu situaciju.

"Osjećaj nas ne vara – rizik od siromaštva u trećoj životnoj dobi doista je velik jer ljudima se odlaskom u mirovinu ne smanjuju ni režijski niti ostali redovni troškovi", rekao je Hrelja.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Okrugli stol održao se i u povodu Međunarodnog dana starijih osoba i Svjetskog dana beskućnika koji se također obilježavaju u listopadu.

Bivši beskućnik Mile Mrvalj podsjetio je da je Ustavni sud nedavno "vratio" Zakon o povlasticama odnosno povlaštenim mirovinama i mogućnostima boravka u rezidencijama za saborske zastupnike, vladine dužnosnike i suce uz obrazloženje da su to "demokratske tekovine", dok se istodobno u Hrvatskoj događa i to da 50.000 ljudi radi, a ne prima plaću. Ako su beskućnici, uzima im se socijalna pomoć čim se smjeste u prihvatilište ili čim zarade 100-200 kuna honorara, upozorio je te ustvrdio kako su zakoni u Hrvatskoj očigledno takvi da onaj koji je siromašan, takav i ostane.

Ravnateljica Doma umirovljenika Medveščak Krasanka Glamuzina ustvrdila je da su zagrebački domovi umirovljenika mjesta gdje stariji zadovoljavaju osnovne životne potrebe jer se tu brinu o njihovom ugodnom smještaju, prehrani i zdravlju, a u "Medveščaku" imaju 380 stalnih korisnika i 200 korisnika na izvaninstitucionalnoj skrbi.