Tradicionalno je susjedna Italija za Hrvatsku bila najvažnije tržište i dugo je njezino mjesto prvog vanjskotrgovinskog partnera za Hrvatsku bilo neupitno, no zadnjih godina taj status slabi, prvenstveno zbog bržeg rasta trgovine s drugim zemljama. Njemačka je polako postala glavno izvozno tržište hrvatskih proizvođača, a i po vrijednosti uvoza Njemačka je pretekla Italiju. Vrhunac robne razmjene s Italijom dosegnut je 2022., ta godina je i iznimka, jer je bila ostvarena i veća robna razmjena s Italijom nego s Njemačkom, od ukupno 8,75 milijardi eura (lani je bila na 8,36 milijardi). No, Njemačka je nakon toga opet preuzela primat u odnosima s Hrvatskom.

B2B razgovori

Koliko sporije raste trgovina s Italijom najbolje ilustriraju brojke za 2010., kada je izvoz u Italiju bio gotovo dvostruko veći nego s Njemačkom, a koja je i tada bila drugo najvažnije izvozno tržište za Hrvatsku. Izvoz u Italiju te godine bio nam je na razini 1,61 milijardi eura, a u Njemačku 892 milijuna. Lanjski izvoz u Italiju bio je ispod 2,73 milijarde, a u Njemačku je izvezeno 2,86 milijardi eura. Ima li potencijala za jačanje suradnje dvaju gospodarstava?

U obje države smatraju da ima pa danas potpredsjednik talijanske vlade i ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Antonio Tajani predvodi delegaciju od stotinjak poduzetnika koji će u Zagrebu sudjelovati na Hrvatsko-talijanskom gospodarskom forumu i u okviru njega B2B poslovnim razgovorima sa stotinjak hrvatskih poduzetnika zainteresiranih za suradnju. Riječ je o velikom susretu poduzetnika, jednom od većih koje organizira HGK, zajedno s Talijanskom agencijom za vanjsku trgovinu ICE i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH. Sudeći prema informacijama organizatora, dominirat će teme i mogućnost dogovaranja poslova iz područja energetike, infrastrukture te prerađivačke industrije i digitalizacije. To su područja na kojima su procjene temelja za unapređenje daljnje suradnje i zajedničkih investicija.

Top pet proizvoda

Iz podataka DZS-a, u izvozu u Italiju, koji je lani iznosio 2,79 milijardi eura (pao za 2,3% u odnosu na 2023.), glavnih pet proizvoda koje smo plasirali bili su kukuruz (159 mil. eura), pšenica (81,5 mil. eura), drvo obrađeno po dužini (94 mil. eura), ogrjevno drvo (90 mil.), te duhanski proizvodi (75 mil.),. U uvozu uvjerljivo u strukturi najznačajniji proizvod su naftna ulja i bitumenski minerali (čak 1,16 milijardi eura), a slijede jahte (90 mil.), bakrene žice (78 mil.), šipke od željeza i nelegiranog čelika (69 mil.) i pripravci u prehrani životinja (68 mil.).