“Zločinački pothvat može postojati ili onako kako je postavljen u optužnici ili ga nema”, pojašnjava Kovačić.
Odvjetnik Božo Kovačić, koji je ranije zastupao bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka pred ICTY-jem, ocijenio je u srijedu u Haagu kako su nakon izricanja presude ostale nejasne osnove na kojima je utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom.
"Na čemu se temelji utvrđenje udruženog zločinačkog pothvata – o tome nije rečeno ni riječi", kazao je Kovačić.
Odvjetnik Božo Kovačić, koji je ranije zastupao bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka pred ICTY-jem, ocijenio je u srijedu u Haagu kako su nakon izricanja presude ostale nejasne osnove na kojima je utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom.
"Na čemu se temelji utvrđenje udruženog zločinačkog pothvata – o tome nije rečeno ni riječi", kazao je Kovačić.
On je ukazao na različito trajanje udruženog zločinačkog pothvata u optužnici i presudi.
Dok je u optužnici početak pothvata 18. studeni 1991. kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg Bosna u presudi je zaključeno da je udruženi pothvat počeo bitno kasnije – sredinom siječnja 1993. kada je, slijedom Vance-Owenovog plana kojim je podijeljena BiH u 10 provincija, izdan ultimatum Armiji BiH da se u 'hrvatskim' provincijama potčini HVO-u.
Kovačić dodaje kako je pravilo kontinentalnog prava da se u presudi prihvaća optužnica onako kako je postavljena, a u ovom se slučaju dogodilo da su suci modificirali postavke optužnice.
"Zločinački pothvat može postojati ili onako kako je postavljen u optužnici ili ga nema", pojašnjava Kovačić.
Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje se terete optuženi, konkretno zločini iz 21 od 26 točaka optužnice, počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.
Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.
Šestorica bivših čelnika Hrvata iz BiH osuđena su u srijedu pred Haaškim sudom na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima na području Herceg-Bosne.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu