S cijenama pšenice koje su u mjesec dana od žetve skočile više od 60%, Hrvatskoj se sprema već treći val poskupljenja brašna i kruha te ostalih pekarskih i konditorskih proizvoda s brašnom.

U mlinarsko-pekarskoj industriji ne pamte da je cijena kilograma merkantilne pšenice tako brzo prešla 2 kune, kako se to ovih dana događa s prvom i drugom klasom te krušarice, a kako je hrvatsko tržište, unatoč rekordnoj žetvi ovoga ljeta premalo da bi diktiralo ikakve europske ili svjetske trendove, potrošače, a i prehrambenu industriju čeka vruća jesen, kakvu je teško i zamisliti.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić ne želi spekulirati o cijenama. Kaže tek kako se mlinari s pekarskom industrijom boje potpisati bilo kakav ugovor dulji od mjesec dana. Po završetku žetve premium pšenica plaćala se 1,40 do 1,50 kn/kg, a danas i druga klasa prelazi dvije kune. Lani su se premium i prva klasa plaćali 1,15-1,20 kn/kg, koliko se danas plaća za stočnu pšenicu.

“Cijene pšenice mijenjaju se takvom dinamikom da nitko ne zna koliko će još rasti”, objašnjava Barišić, ističući kako nas očekuje loša jesen i po pitanju kukuruza, dok cijene u mlinarsko-pekarskoj, a i prehrambenoj industriji dodatno pumpa i visok rast cijena energenata (struje i plina za industriju iznad 30%), ambalaže za više od 40%, transporta i slično.

Najniža maloprodajna cijena brašna (ne računajući akcije) do Velike Gospe u trgovinama je, neslužbeno doznajemo, bila 4,59 kuna, danas 4,99, a već od početka rujna mogla bi biti 5,49 pa i do 6 kuna ovisno o proizvođaču.

I to samo s ukalkuliranom sirovinom! Rast veleprodajne cijene brašna od 30, a maloprodajne od 20%, procjenjuje se, krajnja je psihološka granica dokle bi cijene tog osnovnog proizvoda smjele ići, budući da inflacija, klimatske promjene, manje zalihe od očekivanih, loši prinosi žitarica i uljarica diljem svijeta, dižu cijene i ostalih prehrambenih proizvoda.

Čini se tako da je trenutačno isplativije pšenicu prodati i izvesti u zrnu, nego je mljeti u brašno, jer se na burzama plaća oko 250 eura. Mađari, doznajemo, trenutačno za hrvatski premium nude 272 eura, tj. 2,05 kn/kg.

No kako smo ove godine imali kvalitetnu pšenicu i rekordne prinose od 1,1 milijun tona, gotovo kao i lani kad je se izvezlo oko pola milijuna tona – i da ove godine izvezemo 700 tisuća tona, ostat će je 400 tisuća za preradu, kolike su ukupne hrvatske potrebe, nada se Barišić.

No hoće li? Nakon kiša i poplava koje su uništile žetvu u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, a i Mađari požnjeli manje od očekivanog, pšenice nema dovoljno da se ublaže poremećaji i ogromna potražnja, potvrđuju nam i u Granoliju.

Hrvatskih milijun tona pšenice, tvrde, ništa ne znače u europskom ili globalnom kontekstu tako da ni oni, kao naš najveći mlinar s oko 45% tržišta, nisu “market makeri” koji mogu utjecati na cijene koje se formiraju izvana.

“Masa pšenice u zapadnoj Europi završila je u ishrani stoke, što je, između ostalog, okidač za rast cijena. Kad pšenica sazrije i završe njezina mliječna i voštana zrioba, treba je “skidati”. No, padne li prije toga kiša, sa pšenice će isprati i hektolitarsku masu i protein nakon čega nije za ljudsku prehranu.

Neće biti ni proteina ni glutena pa ćete dobiti palačinku umjesto tijesta za kruh. Bez energije neće se dići”, objašnjava Hrvoje Filipović iz Granolija, uvjeren da minimalni rast cijena brašna u industriji i maloprodaji za 80 lipa do kunu po kili do početka rujna, a posljedično tome i kruha, sigurno neće biti najveći udar na budžete građana ujesen.

U tom segmentu cijene neće rasti više jer ih neće imati tko platiti, smatra naš sugovornik. Imamo inflaciju, ali je ne prati i rast plaća. I cijene ulja skočile su već duplo i sve drugo poskupljuje na policama te je pitanje kako će sve završiti.

“Mlinari će dići cijene kako bi opstali, a kako je riječ o biznisu koji nije lukrativan već je riječ o ekonomiji volumena, nema tu nekih profitnih marža”, tvrdi Filipović, ističući da bi se i Granoliju sad najviše isplatilo da proda pšenicu i ne melje je idućih godinu dana.

U branši kažu da su cijene brašna i kruha u nas i dosad bile potcijenjene. Kruh i brašno uvijek najmanje poskupljuju jer su građani na njih najosjetljiviji.