Dogovor europskih lidera i MMF-a o 720 milijardi eura teškom fondu pomoći za problematične zemlje eurozone, postignut u ponedjeljak rano ujutro, odmah je lansirao europske burzovne indekse. Najjače su reagirale burze u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu.

Izloženost Grčke
Grčki indeks ASI 20 prijepodne je skočio za čak 11 posto, a indeks Madridske burze IBEX 35 u ranim je poslijepodnevnim satima bio viši za 11,5 posto. Portugalski indeks PSI 20 nakon podneva je bilježio rast od gotovo 10 posto. Znatan rast od 8,5 posto zabilježio je i pariški CAC 40, ponajviše na krilima skoka dionica francuskih banaka, čija se izloženost Grčkoj mjeri u milijardama eura. Na frankfurtskoj burzi zabilježen je nešto manji optimizam pa je indeks DAX ojačao za 4,5 posto. Rast od 1,5 posto zabilježio je i domaći indeks CROBEX. Vijest o europskom fondu potaknuo je i oporavak zajedničke europske valute. Euro je u ponedjeljak ojačao prema dolaru za dva posto, na 1,3 dolara za euro, dok je prema jenu europska valuta ojačala gotovo četiri posto, na 121,3 jena za euro. Osim optimizma na burzama konačno je “ohlađeno” i tržište obveznica. “Spread” na grčke desetogodišnje obveznice pao je za 569 baznih bodova, što je najveći dnevni pad do sada. “Spread” na dvogodišnje grčke obveznice pao je golemih 1327 baznih bodova na prinos od gotovo pet posto.

Teška vremena
No zato je blago porastao, za 19 baznih bodova, prinos na 10-godišnje njemačke obveznice na malo manje od tri posto. Analitičari to smatraju reakcijom investitora na objavu Europske središnje banke (ECB) kako će prodavati njemačke obveznice koje ima u vlasništvu i tim novcem otkupljivati grčki, španjolski i portugalski dug. Daniela Nevidala, predsjednika Uprave InterCapitala, snažna pozitivna reakcija financijskih tržišta ne iznenađuje. “Plan s kojim je izašla Europa i MMF nešto je najodlučnije što smo do sada vidjeli. Za sada su tržišta smirena, ali teška vremena za eurozonu još nisu u potpunosti prošla”, kazao je Nevidal.

Analitičari:

Korak u pravom smjeru
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG – Splitske banke, ocjenjuje stvaranje europskog fonda kao korak u pravom smjeru. Upozorava kako se zabrinutost nagomilala upravo zbog nedovoljne odlučnosti europskih institucija. “I na države u regiji odrazili su se grčki problemi kroz rast ‘spreadova’ na obveznice i određene deprecijacijske pritiske. Ako dođe do daljnjeg smirivanja, Hrvatskoj se otvara prostor za povoljnije zaduživanje”, ističe Šantić.