Iako je jučer u saborsku proceduru trebao ući paket zakona koji se odnosi na reformu zdravstva, provedena je tek prethodna rasprava nakon koje će dokumenti biti vraćeni Vladi, a predlagač je doživio brojne kritike na predložena rješenja. Val kritika pokrenuli su sindikati koji su prije početka sjednice zastupnicima podijelili peticiju u kojoj se čak 333.000 građana u proteklom razdoblju izjasnilo protiv reforme. Građani u peticiji koju su pokrenule četiri sindikalne središnjice (SSH, Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga sindikata i Sindikat usluga UNI CRO) zatražili su od zastupnika da odbiju raspravu jer prijedlozi zakona nisu usuglašeni sa sindikatima, a budu li usvojeni, veća prava na usluge imat će samo oni koji će ih moći kupiti.
Riječ je o četirima prijedlozima zakona, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o dobrovoljnom osiguranju i Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite na radu, te prijedlogu Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. – 2001. Osamostaljivanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uvođenje dviju lista lijekova (na jednoj će biti besplatni, najjeftiniji lijekovi, a na drugoj skuplji lijekovi koji će se plaćati), akreditacija bolnica i jačanje opće medicine, te uspostava posebnog osiguranja na radu osnovne su promjene koje predviđa strategija. Iako su i ministar zdravstva Neven Ljubičić i Andrija Hebrang, šef skupine koja je izradila strategiju i zakone, jučer ponovili da očekuju politički konsenzus u izglasavanju reforme, oštri tonovi iz oporbenih klupa najavili su upravo suprotno. Štoviše, SDP i HNS kategorički traže potpuno odbacivanje reforme.
“Ova strategija ne osigurava nikakve kvalitativne iskorake već je još jedna prevara građana i u potpunosti je odbacujemo. Predlažem da je povučete i uhvatite se posla jer sve što ste nam predložili ispod razine je promjena koja nam trebaju”, kazala je zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović koja smatra da uvođenje dvije liste lijekova predstavlja rizik da se ne uvaže potrebe pacijenata za lijekovima. Što se tiče strategije, Antunović upozorava da je riječ o dokumentu koji uljepšava aktualno stanje u zdravstvu, ne postavlja nikakve ciljeve te nema vizije kakav sustav želimo. IDS-ovac Damir Kajin smatra da nema šanse da naše zdravstvo ozdravi osim ako se ne dogodi čudo s obzirom na to da predložena rješenja predviđaju tristotinjak milijuna kuna godišnje uštede, a dugovi se broje u milijardama. Vesna Pusić predlaže da se u sustav uvedu projekti javnoprivatnog partnerstva, kombinira zdravstvene ustanove s komercijalnim.