Od srpnja svaka nekretnina mora imati energetski certifikat

Autor: HUP , 22. svibanj 2013. u 22:00
Energetska certifikacija zgrada ima ključnu ulogu u povećanju kvalitete

Energetska certifikacija zgrada ima ključnu ulogu u povećanju kvalitete.

Energetska certifikacija zgrada, odnosno klasifikacija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije postala je zakonska obveza za sve zgrade na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj.

Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, ali i jaki marketinški instrument koji omogućava uvid u kvalitetu zgrade sa stajališta potrošnje energije i budućih troškova korištenja, te može značajno utjecati na cijenu nekretnine odnosno njenu tržišnu konkurentnost. Energetska certifikacija zgrada može odigrati i ključnu ulogu u povećanju kvalitete gradnje, integralnom razmatranju energetskog koncepta novih zgrada te pokretanju sustavne energetske obnove i moderniziranja postojećih zgrada.

Na temelju izračuna specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje zgrada se svrstava u razred energetske potrošnje, od A+ razreda s najmanjom potrošnjom (? 15 kWh/m2), do G razreda s najvećom energetskom potrošnjom (> 250 kWh/m2). Trenutno se energetski razred zgrade izražava prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. U konačnici, u energetskom certifikatu bit će navedena ukupna potrošnja energije u zgradi do razine primarne energije. Cilj je ustanoviti ukupnu emisiju CO2 iz sektora zgrada i smanjiti ekološki otisak zgrada. 

Energetski pregled i izdavanje energetskog certifikata
Energetski pregled je postupak koji se provodi u cilju analize energetskog stanja i utvrđivanja mogućih mjera za povećanje energetske učinkovitosti u postojećim zgradama. Energetski pregled se obavezno provodi za postojeće zgrade koje podliježu obvezi energetskog certificiranja, zgrade javne namjene površine preko 500 m2, građevinu koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti, javnu rasvjetu, sustave grijanja u zgradama s kotlom ukupne nazivne snage 20 kW i veće, sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama ukupne nazivne snage 12 kW i veće. U postupku provođenja energetskog pregleda provode se analize koje se odnose na: način gospodarenja energijom u građevini, toplinske karakteristike vanjske ovojnice, sustav grijanja i hlađenja, ventilacije i klimatizacije, sustav za pripremu potrošne tople vode, sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije, sustav rasvjete, specifične podsustave, sustav opskrbe vodom, sustav mjerenja, regulacije i upravljanja, alternativne sustave za opskrbu energijom i obnovljive izvore energije. Na osnovu analize prikupljenih podataka predlažu se konkretne energetski, ekonomski i ekološki optimalne mjere energetske učinkovitosti za promatranu zgradu. Stručno proveden energetski pregled temelj je za izradu kvalitetnog projektnog zadatka i pokretanje projekata energetske obnove postojećih zgrada. Obveze investitora, vlasnika i korisnika građevineInvestitor, odnosno vlasnik građevine i/ili zgrade dužan je osigurati provođenje energetskog pregleda i energetsko certificiranje zgrade, a poslove provođenja povjeriti za to ovlaštenim osobama. Nove zgrade prije uporabe odnosno puštanja u pogon moraju imati energetski certifikat.

Oglašavanje
Postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju u leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid kupcu, najmoprimcu ili zakupcu prije sklapanja ugovora o kupoprodaji, iznajmljivanju, leasingu ili zakupu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, dakle nakon 1. srpnja ove godine. Kada se oglasi za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup, objavljuju u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline. Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat, i to: Zgrade korisne površine veće od 500 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do kraja 2013. a zgrade korisne površine veće od 250 m2 najkasnije do kraja 2015. Za neprovođenje ovih zakonskih odredbi predviđene su kazne koje se kreću u rasponu od 10.000 do 150.000 kuna. Energetsko certificiranje zgrada i energetske preglede zgrada i ostalih građevina koje troše energiju ne treba shvatiti kao još jednu zakonsku obvezu i dodatne troškove, već kao priliku za stručnu analizu i ustanovljavanje potencijala energetske učinkovitosti u našim zgradama, te pokretanje konkretnih projekata energetske obnove zgrada koji u pravilu rezultiraju višestrukom koristi za vlasnika odnosno korisnika zgrade.

Željka Hrs Borković, Natko Bilić, PLANETARIS d.o.o.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Hrvatska ima dobre zakone – ali se ne provode ! dobru strategiju – ali bezkarakterne ljude na ključnim pozicijama ! neodgovornost u svim ministarstvima i institucijama u Hrvatskoj raširenija je i od najopasnijeg korova. Nitko nikome nizašto ne odgovara. Policiju, sudove i kancelarijsko osoblje po državnim tjelima imamo samo zato da je manji broj na burzi rada, a upravo oni za ovu zemlju rade veče zlo nego da im se djeli plaća, a oni sjede kod kuće. Naravno nije to sve stvoreno u zadnjih godinu i pol dana naprosto to je kod nas postao “običaj”.
I zato pitam ja i odgovaram ? ! KAKOVA JE RAZLIKA IZMEĐU ŠEFA I ODOJKA
NIKAKOVA
ZA DVA MJESECA TO SU VELIKE SVINJE

New Report

Close