Prije točno tri mjeseca iz tvrtke Entrio, putem koje je organizirana prodaja ulaznica za zagrebački koncert Marka Perkovića Thompsona, obznanjeno je da je i prodaja dodatne količine karata zaključena i da će na Hipodromu prve subote u srpnju biti pola milijuna ljudi. Otada, a naročito otkako su počele operativne pripreme za taj spektakl, medijski prostor svakodnevno vrvi prilozima o raznim njegovim aspektima, od produkcijskih i logističkih izazova, do socioloških i ideoloških raspredanja. Iako će Thompsonov koncert umnogome dati pečat poslovnoj 2025. za domaću koncertnu industriju, on u poslovnom smislu nosi i nemale multiplikativne efekte. Na njega će se i mimo onih koji neposredno sudjeluju u njegovoj realizaciji nasloniti mnogi poduzetnici. Uz ugostitelje, pružatelje usluga smještaja ili prijevoznike, prilika za zaradu pruža se i u prodaji raznih memorabilija, a “poduzetnička žica” ovih se dana demonstrira i u prodajama parkirnih mjesta.

Blagotvoran utjecaj rekordnog komercijalnog koncerta u svjetskim razmjerima osjetit će svakako i državni proračun, najizravnije preko PDV-a, kao i onaj Grada Zagreba.

Uz prosječnu cijenu ulaznice koja, prema riječima organizatora, iznosi oko 35 eura (u prodaji su bile po 30, 50 i 60 eura), ukupan prihod od prodanih ulaznica mogao bi iznositi oko 16-17 milijuna eura. Budući da se za koncertne ulaznice primjenjuje snižena stopa PDV-a od pet posto, državni proračun samo bi po toj osnovi mogao prihodovati između 800 i 850 tisuća eura.

Šest puta veći od Sheerana

Govoreći na nedavnoj konferenciji za medije o troškovima vezanim uz najam prostora od Grada, koji u dobrom dijelu traje više od mjesec dana, Mirko Gudelj je kao predstavnik organizatora rekao i kako je cijena tog najma oko 800 tisuća eura, ali da točan podatak tek treba utvrditi, tj. da bi u konačnici mogao biti i veći. Pored toga, organizatori snose i troškove angažiranja više gradskih službi koje zahtijeva taj koncert. Općenito, cijelu priču o njemu prate stotine impozantnih brojki, s tim da su zasad u prvom planu dosad ipak bile one o tehničkim detaljima vezanim uz samu glazbenu produkciju ili uz prateći angažman ljudi i podrške u kontekstu pitanja prometne i zdravstvene sigurnosti, ali i sigurnosti općenito. Biznis aspekt u užem smislu zasad je ipak u sjeni drugih ilustrativnih pokazatelja, dijelom i zbog toga što će se crta pod financijsku sliku raznih aktera podvući tek kasnije. Kad su posrijedi organizatori ponešto je, dakako, i u zoni poslovne tajne. U svakom slučaju, nesporno je da je u smislu realizacije događaja takvih dimenzija i troškovna strana veoma velika, ali isto tako u pogledu multiplikativnih efekata neki raniji koliko-toliko usporedivi događaji upućuju da su oni za mnoge poduzetnike vrijeme pojačane “berbe”.

Jedan od novijih primjera koji govore u prilog tome bilo je koncert Eda Sheerana koji je održan 10. kolovoza prošle godine također na Hipodromu, s tim da je brojem posjetitelja subotnji koncert od njega veći čak šest puta.

Za lanjskog koncerta britanske megazvijezde, primjerice, podaci Porezne uprave pokazali su da je na dan njegova održavanja u sustavu fiskalizacije u Zagrebu evidentirano 3,12 milijuna eura prometa ugostitelja, što je bio uvjerljivo najveći dnevni promet u tom mjesecu, u kojemu je dnevni prosjek iznosio 2,28 milijuna. Promatra li se cijeli taj vikend, u prosjeku je dnevni promet bio 25 posto iznad onog na razini cijelog mjeseca.

Slično je bilo i u djelatnosti pružanja smještaja: dan nakon koncerta zagrebački su iznajmljivači prijavili gotovo 610 tisuća eura vrijednosti izdanih računa plaćenih karticama ili gotovinom, što je bilo 56 posto više od prosječnog dnevnog prometa u kolovozu. Tijekom sva tri dana tog vikenda u prijavljeni su prometi bili za četvrtinu veći od mjesečnog prosjeka.

ZAMP ne daje ni procjene

I u djelatnosti taksi službi itekako se osjetio pozitivan efekt tog događaja. Taksi vožnjama za koje su izdani računi prihodovalo se na dan koncerta 410 tisuća eura ili 22 posto više od prosjeka u ostatku mjeseca.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Thompsonov koncert bi, s obzirom na višestruko veći broj posjetitelja, trebao ostaviti i znatno jači trag na povećanjima prometa, posebice u ugostiteljskim djelatnostima. Tome bi trebala doprinijeti i činjenica da će se na prostoru koncerta plaćanja obavljati isključivo karticama, a ne i kešom, što znači da barem u tom dijelu neće biti “sivog prometa”. A nakon što su se mediji proteklih dana raspisali o poslovnim dosjetkama koje je kod mnogih pobudio subotnji koncert (među kojima su npr. i ponude privatnih parkinga, nekih i s opcijom noćenja), jučer su se oglasili i iz Državnog inspektorata s porukom o pojačanim nadzornim aktivnostima.

Sve u svemu, Thompsonov koncert nedvojbeno je događaj koji će obilježiti poslovnu godinu i za Službu za zaštitu autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja (ZAMP). S konkretnim procjenama, pa ni iz preliminarnih najava o rekordnom broju posjetitelja, još ne mogu izlaziti, kažu, jer od organizatora još uvijek nisu zaprimili konačnu obavijest iz koje bi mogli utvrditi autorsku naknadu.

Pravilo je, pojašnjava ZAMP-ov voditelj komunikacija Milan Majerović Stilinović, da im se ostavi 15 dana nakon što se događaj održi da predaju konačne podatke o broju prodanih ulaznica i troškovima od razglasa i rasvjete nadalje, a na temelju čega ZAMP radi svoje kalkulacije. No, već sada je posve jasno da će Thompson biti izvođač koji će u ZAMP-ovu blagajnu po svim kriterijima donijeti najveći prihod ove godine. Već i lani je Thompson s nekoliko pjesama ušao među Top 10 izvođača sa svojim pjesmama. Tik iza Baby Lasagne i njegova ‘Rim Tim Tagi Dima’ imao je dvije pjesme, “Ako ne znaš što je bilo’ i ‘Lijepa li si’, dok je raniji hit ‘Samo je ljubav tajna dvaju svjetova’ zauzela peto mjesto. Koliko je od Thompsona, njegovih hitova i koncerata ZAMP lani uprihodio, Majerović Stilinović ne otkriva. Kaže, nije praksa da se bez odobrenja glazbenika objavljuje i komunicira, a njega glazbenici u pravilu nikad ne daju.