Hrvatske županije godišnje od naslijeđene imovine naplate samo 8,5 milijuna kuna poreza i po toj svoti ulazimo u red država koje minimalno oporezuju nasljednu imovinu svojih građana.

Porez na nasljedstva i darove iznosi 5 posto, a plaća se na svotu iznad 50 tisuća kuna. Prvi nasljedni red ne plaća nikakav porez na imovinu stečenu nasljedstvom i darivanjem. Kad je riječ o nekretninama, ostali nasljednici plaćaju 5 posto poreza na promet nekretninama u trenutku kada ih prenose na sebe. Boraveći u Zagrebu, francuski ekonomista Thomas Piketty upro je prstom upravo u izostanak poreza na naslijeđene nekretnine te je predložio da slijedimo praksu drugih država koje jače oporezuju imovinu građana.

"Svrha oporezivanja nasljedstva nije to da suzbije nasljeđivanje i penalizira privatno vlasništvo. Moje je uvjerenje kako moramo rebalansirati porezni sustav na način da smanji porezni pritisak na plaće, naročito one niske i srednje, a s druge strane proporcionalno poveća oporezivanje najviših plaća, nasljedstva i imovine", kazao je Piketty u intervjuu Večernjem listu, spominjući pri tom da neke zemlje imaju progresivne stope i do 40 posto u SAD-u, 55 posto u Japanu, Francuskoj 45 posto na ekstremno visoka nasljedstva.

Međunarodna mreža računovodstvenih i konzultantskih tvrtki UHY lani je predstavila svoje istraživanje na tu temu te tvrdi da prosječna globalna stopa poreza na nasljedstvo i nekretnine iznosi 7,67% za posjede u vrijednosti do 3 milijuna dolara, a za posjede u vrijednosti do 350.000 dolara 1,9%. Očito je da se Pikettyjeve vršne stope ne primjenjuju tako često jer bogati putem raznih zaklada i drugih oblika potrošnje nalaze načina da izbjegnu porezne škare. Gotovo sve zemlje postavile su limite do kojih se nasljedstvo uopće ne oporezuje ili pak imaju izuzeća za prvi nasljedni red, kao što je to situacija u Hrvatskoj. Hrvatska je najavila Europskoj komisiji da će uvesti porez na nekretnine, ali zasad je na čekanju, dok nijedna vlada nije spominjala uvođenje ili povećanje poreza na nasljedstvo.