S optimizmom kojim je ušao u Banske dvore premijer Tihomir Orešković  jučer se i oprostio s posljednje sjednice svog tima u Vladi. Nisu, kaže, uspjeli napraviti sve što su zacrtali, ali su ekonomski pokazatelji danas bolji od predviđanja. Žali što u svom mandatu, u kojem se dobrim dijelom Vlada tek brinula o tehničkom upravljanju, nije popravljen kreditni rejting, što bi poslalo pozitivnu poruku da zemlja ide naprijed, a što želi svom nasljedniku Andreju Plenkoviću.

No, od ciljeva koje je postavio, pored ubrzanja gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije smanjenjem deficita, izostalo je dosezanje ambicioznog plana da se aktiviranjem državne imovine u ovoj godini ostvari prihod od 500 milijuna eura. Prema izvješću o radu Oreškovićeve Vlade, u devet mjeseci ukupno se u proračun od državne imovine slilo 1,759 milijardi kuna, dakle manje od polovice Oreškovićevih nadanja. Glavnina tog iznosa, 925 milijuna kuna, ostvarena je uplatama dobiti i dividendi javnih poduzeća, u čemu najizdašniji dio, oko polovice, došao je od HEP-a. Samom prodajom tvrtki iz svog portfelja koje nisu od strateškog značaja za državu uprihodovano je, pak, 785 milijuna kuna, dok je 48 milijuna kuna zarađeno prodajom ili najmom stanova, poslovnih prostora i zemljišta koje država ima u vlasništvu.

U izvješću o rezultatima svoje Vlade Orešković je malo korigirao ranije najave o 500 milijuna eura prihoda od imovine, pa navodi kako je ta brojka predviđala prihode u 2016. i prvom dijelu 2017. godine. Doduše, ministar financija Zdravko Marić u kreiranju proračuna bio je nešto suzdržaniji, pa su ukupni prihodi od imovine predviđeni na razini 2,56 milijardi kuna, a stavka od prodaje nefinancijske imovine na 603 milijuna kuna. Državni ured za upravljanje državnom imovinom navodi u svom raportu kako na stolu za potpisivanje ima trenutačno 79 kupoprodajnih ugovora za nekretninje koji su prošli javni natječaj i pred potpisivanjem su ili u fazi čekanja odobrenja Državnog odvjetništva RH, a njhova je vrijednost 36 milijuna kuna.

No, pitanje je bi li intenziviranje prodaje i korištenja državne imovine dosegnulo želje premijera Oreškovića i da započeti proces nije zastao s raspuštanjem Sabora i raspisivanjem izvanrednih izbora. On, pak, svojim nasljednicima poručuje da nastave tim putem. Preporučuje im i da je jedan od reformskih zahvata koji mogu dati ogroman pomak nabolje, osim osmišljenih mjera u fiskalnoj politici, segment javnih kompanija.  Poboljšanje upravljanja javnim tvrtkama Orešković je spominjao i na samom početku rada u Vladi, a savjet koji ostavlja novom timu je da je to "jezgra neefikasnosti koja se može poboljšati", te koja se može mjeriti u milijardu kuna i voditi ka boljim makroekonomskim pokazateljima.

Osim javnih poduzeća, i javna nabava zahtijeva velika poboljšanja. Iz 1800 stranica podneska svih ministarstava i državnih institucija o radu u manadu 13. Vlade navodi se i kako je spremna za proceduru regulativa kojom će se ubuduće sankcionirati one koji se ogluše na negativne nalaze i preporuke državnih revizora. Koliki je neposluh ministarstava, javnih ustanova i poduzeća ilustrira i podatak da je od 2599 danih naloga i preporuka koje su revizori dali u 2015. ostalo neprovedeno čak njih 760, više od 29 posto.

 No, da ni za njegove Vlade mnogo toga nije realizirano u aktivnijem bavljenju poboljšanja u javnom sektoru pokazuju primjeri da je ostao zaustavljen proces pregovora s Molom oko rješavanja sporova u slučaju Ine. Nisu riješeni ni problematični slučajevi u važnim poduzećima poput Badela 1862 ili Imunološkog zavoda, a među ostalim, otvoreno je i nekoliko novih arbitražnih sporova, poput tvrtke Amlyn Holding koja zbog povrede prava kao investitora u projektu gradnje termoelektrane na biomasu u Koprivni?kom Ivanecu tuži državu. Zanimljiv je i slučaj da su vladino povjerenstvo za odabir projekata od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku dalo odbijenicu na čak četiri projekta koje je nominirala njezina tvrtka Plinacro.