Legalizacija bespravno građenih nekretnina državi je prema izvješću o radu Agencije za ozakonjenje nezakonito građenih zgrada, koje je u srijedu usvojila Vlada, do kraja prošle godine donijela prihod od 570 milijuna kuna, a ukupno je dosad taj iznos dosegnuo 900 milijuna kuna.

Najnoviji je to podatak koji je iznijela ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš podnoseći izvještaj o dosadašnjim rezultatima rada te agencije. Od ukupno zaprimljenih 827 tisuća zahtjeva za legalizaciju izdano je lani 215,6 tisuća rješenja o izvedenom stanju. Najuspješnijima su se u rješavanju zahtjeva pokazali Vukovar i Dubrovnik, koji su zatvorili 63 posto predmeta, a više od polovice legalizacija riješeno je i u Rovinju, Virovitici i Poreču. Najniži udjel riješenih zahtjeva imaju Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Vukovarsko-srijemska i Istarska županija.

Zanimljiv je i podatak da u praksi nema problema s naplatom naknada za zadržavanje nelegalnih nekretnina. Naknadu su uglavnom vlasnici plaćali jednokratno, točnije za 180,6 tisuća zahtjeva, dok ih je tek pet tisuća zatražilo obročno plaćanje. Najviše naknade plaćane su za ilegalne kvadrate na obali. Prosjek po zahtjevu za Tučepe, primjerice, bio je 9,2 tisuće, u Zagrebu 2,5 tisuća kuna, a u Vukovaru 722 kune. Razlika se objašnjava time što je u unutrašnjosti uglavnom riječ o manjim dogradnjama i pomoćnim zgradama. Ove godine Agencija očekuje veći broj odbačenih zahtjeva. Uglavnom se obrađuju oni koji su predani u zadnji čas i bez dokumentacije.