Mali i lokalni proizvođači nerijetko imaju vrhunski, ručno rađen proizvod koji, bez obzira na to je li riječ o maslinovom ulju ili pak o domaćoj hidratantnoj kremi, malotko ne želi imati na svom stolu ili u kupaonskom ormariću. I da bi se na tržištu izborili za svoje mjesto, treba ih još samo digitalno povezati.

Vjeruje u to Franjo Heršak, IT direktor zaprešićke tvrtke Codicode koja stoji iza platforme Zdrawoo.hr, i koja na jednom mjestu želi povezati hrvatske OPG-ovce s kupcima.

“Na ideju za startup Zdrawoo došli smo 2019. Platformu sam razvio u ljeto 2023. Kolega Goran Capan, zadužen za prodaju, tada je počeo okupljati male proizvođače koji nisu prisutni na policama dućana i teško dolaze do svojih kupaca.

Ideja nam je da proizvođačima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ponudimo naš softver kao uslugu (SaaS) pa da ne moraju trošiti trošiti dvije-tri tisuće eura na izradu vlastitih web trgovina”, istaknuo je Heršak i dodao da je web inačica platforme Zdrawoo zasad uspjela okupiti više od 30 OPG-ova koji ondje trenutačno nude više od 500 proizvoda.

Opcija godišnje članarine
“Imamo klijente od Stona do Vukovara. Sad smo dobili Istrijane za vino. Bavimo se s više niša. Najprije smo targetirali proizvođače industrijske konoplje i CBD-a, a zatim proizvođače prirodne kozmetike. Tu su i časne s otoka Raba, benediktinke koje proizvode ljekovite tinkture, likere i biljne čajeve, ali i džinari iz Slavonije koji u svojim destilerijama kuhaju domaći alkohol”, kaže nam Heršak, idejni začetnik platforme.

U tijeku je izrada mobilne aplikacije Zdrawoo koja bi svjetlo ekrana trebala ugledati u prvoj polovini 2025., poručuje peteročlani tim koji je razvija i pokriva sve – od financija do dizajna i odnosa s proizvođačima. Pored aplikacije, uvode i kartično plaćanje za korisnike.

“Ne bavimo se distribucijom proizvoda. Politika platforme je ‘od polja do stola’, tako da kupci proizvode i naručuju direktno od proizvođača, ali online putem naše platforme. Mi u tom procesu pružamo podršku kupcu i proizvođaču. Dakle, kada netko obavi kupovinu putem Zdrawoo, novci stižu izravno na račun proizvođača”, pojasnio je Heršak.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Troškove poslovanja namirivali bi godišnjom članarinom ili s 10% prihoda od prodaje. “Proizvođačima nudimo obje opcije. Ispočetka smo krenuli samo s opcijom članarina kako bismo skupili fond proizvođača. Godišnja članarina iznosi 220 eura plus PDV. To je sve što nam proizvođač plaća, a sva zarada od prodaje ide njemu.

Oni prodaju putem naše platforme, a mi se brinemo za marketing i promociju na različite načine, od društvenih mreža, oglašavanja do raznih sajmova i konferencija. Prošle godine promovirali smo ih na gospodarskim sajmu u Zaprešiću te na sajmu zdrave hrane i zdravog življenja u Zagrebu.

Proizvođači sami određuju cijene na našoj platformi. Do kraja godine planiramo okupiti sto proizvođača na našoj platformi, a bit će to izazovno jer smo s radom započeli lani u veljači”, rekao je Capan, voditelj prodaje u firmi i vlasnik OPG-a Sancho Panca koji je bio jedan od prvih proizvođača prisutnih na platformi.

“Bavim se uzgojem i proizvodnjom proizvoda od industrijske konoplje. Nisam imao svoj web, a otkad sam prisutan na platformi prodaja mi se povećala za nekih 30-ak posto. Kad si na platformi, možeš uštedjeti novce i usmjeriti ih na nešto drugo”, dodao je Capan.

Za Beč i München
A imaju i konkurenciju – internetsku platformu Plodovi.hr. “Oni su super ekipa iz Osijeka, upoznali smo se s njima na jednom gospodarskom sajmu. Nismo s njima ‘na nož’, već ih, dapače, pozivamo na suradnju. Ipak, naš poslovni model je drugačiji od njihovog jer mi isključivo djelujemo kao platforma, dok ekipa iz Plodovi.hr uz trgovinu nude i distribuciju, što nije loše. Mi trgovinu, distribuciju i marže prepuštamo našim proizvođačima. Zdrawoo.hr bavi se tehnološkim rješenjima i marketingom. Cilj nam je pomoći malim proizvođačima da se otvore prema tržištu, da ih tržište upozna i prigrli”, istaknuo je Heršak.

Potencijalnim klijentima ne oskudijevaju. U siječnju je broj aktivnih obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj premašio 118 tisuća, pokazuju podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

“Baziramo se na hrvatske proizvođače, na domaće tržište, ali cilj nam je širiti se i na Sloveniju, Austriju i Njemačku gdje radi i živi dosta ljudi koji žele konzumirati naše zdrave i kvalitetne proizvode. Imamo prekrasnu državu, proizvodimo vrhunske stvari i mislim da bi bilo koji Austrijanac ili Slovenac koji kod nas dođe na ljetovanje iste te proizvode u nekom trenutku htio kupiti kod sebe doma. Takav hrvatski proizvod za četiri do pet dana može mu stići u Beč ili u München”, zaključio je Capan.