Od 750 milijardi eura pomoći minimalno 30 posto mora se utrošiti na ove dvije stvari

Autor: Darko Bičak , 20. studeni 2020. u 06:33
Gotovo svaka treća zemlja u EU, među kojima i Hrvatska, već je dosegnula obvezujuće ciljeve/Shutterstock

Situacija oko korone virusa Europskoj uniji je donio dodatni zamah energetskoj tranziciji kao alatu izlaska iz COVID-19 krize.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša prijetnja su egzistenciji Europe i svijeta te je Europska komisija (EK) za borbu protiv tih izazova osmislila tzv. Europski zeleni plan kao strategije za postizanje održivosti gospodarstva u Europske unije (EU).

Ciljevi toga plana su da do 2050. u EU nema više neto emisija stakleničkih plinova, da gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa te da u svemu tome ni jedna osoba ni jedna regija nisu zapostavljene. Kako ističu iz same EK, to se planira postići pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.

Europa je uvelike ovisna o uvozu gotovo svih energenata, posebice nafte i plina, te je jasno zašto je upravo EU globalni predvodnik zagovaranja obnovljivih izvora energije i energetske tranzicije. Procjene su da EU uveze godišnje više od 53% ukupnih potreba za energijom, ponajviše nafte i plina, a za što plati oko 250 milijardi eura.

Iako je u EU “zelena agenda” već dugo vremena top tema, od strategije 20-20-20 pa svih koje su slijedile, s prošlogodišnjim izborom nove Europske komisije kojoj je na čelu Ursula von der Leyen, a povjerenica za energetiku je Kadri Simson iz Estonije, čitava energetska perspektiva EU je dignuta na jedan novi, puno viši nivo.

Švedska i Finska prednjače

Porast udjela električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u razdoblju od 2007. do 2018. u EU velikim dijelom odražava širenje triju obnovljivih izvora energije u cijelom EU, ponajprije energije vjetra, ali i solarne energije te krutih biogoriva (uključujući obnovljivi otpad).

Pokrovac

Trebamo se usredotočiti na aktivnosti koje mogu pokrenuti održivo gospodarstvo.

Energija vjetra 2017. po prvi je put zamijenila hidroenergiju kao najveći obnovljivi izvor za proizvodnju električne energije u EU-28. Naime, količina električne energije proizvedene iz hidroenergije bila je relativno slična razini zabilježenoj desetljeće ranije. S druge strane, količina električne energije proizvedene u EU-28 iz solarne energije te u vjetroturbinama 2017. bila je za 31,6% odnosno 3,5 puta veća od razine zabilježene 2007.

Zbog toga je 2017. udio energije vjetra i solarne energije u ukupnoj količini električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije porastao na 37,2%, odnosno 12,3%. Količina električne energije proizvedene iz solarne energije dramatično se povećala – 2007. proizvedeno je samo 3,8 TWh, 2008. prestigla je geotermalnu energiju, a 2017. dosegnula je razinu od 119,5 TWh.

Tijekom tog desetogodišnjeg razdoblja udio solarne energije u ukupnoj količini električne energije proizvedene u EU-28 iz obnovljivih izvora energije porastao je s 0,7% na 12,3%. Zabilježene su znatne razlike između država članica EU-a.

U Austriji (72,2%), Švedskoj (65,9%) i Danskoj (60,4%) najmanje su tri petine ukupne potrošene električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije (uglavnom je riječ o hidroenergiji i krutim biogorivima), dok je u Portugalu (54,2%) i Latviji (54,4%) više od polovine upotrijebljene električne energije bilo iz obnovljivih izvora energije.

S druge strane, u Cipru, Mađarskoj, Luksemburgu i Malti udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora bio je manji od 10%.

Domac

Obnova zgrada ključna je za gospodarski oporavak nakon Covid-19 krize.

Gotovo svaka treća zemlja u EU već je dosegnula obvezujuće ciljeve ili ih je premašila. Pored Hrvatske, u toj su skupini Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Cipar, Finska i Švedska. Daleko najveći udio obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji bilježila je u 2018. Švedska, od 54,6%. Slijede Finska sa 41,2%, Latvija sa 40,3%, Danska s 36,1% i Austrija s 33,4%. Najniži je udio imala Nizozemska, od svega 7,4%. Na dnu ljestvice s udjelom obnovljivih izvora manjim od 10% nalaze se Malta s 8%, Luksemburg s 9,1% i Belgija s 9,4%.

Problem zgrada

Situacija oko korone virusa koja je gotovo u potpunosti zaustavilo europsku ekonomiju, a oporavak će biti težak i dugotrajan, donio dodatni zamah energetskoj tranziciji kao alatu izlaska iz krize. S ciljem pokretanja gospodarstva nakon pandemije Covid-19, Europska komisija ponudila je plan za oporavak u iznosu od 750 milijardi eura, od čega se minimalno 30% mora utrošiti na klimatsku zaštitu i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Kako bi imale pristup ovom fondu za oporavak, države članice EU moraju pripremiti planove oporavka u okviru svojih nacionalnih programa reformi koji trebaju sadržavati prioritete ulaganja i reformi, te ih dostaviti do travnja 2021.

Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske ističe da bi se stoga i Hrvatska u svojem planu oporavka trebala usredotočiti na aktivnosti kojima može ponovno pokrenuto gospodarstvo, i to na održivim temeljima, te se približiti ugljičnoj neutralnosti.

U Hrvatskoj je bilo mnogo rasprave na koji način bi se moglo najviše doprinijeti traženoj ugljičnoj neutralnosti, naravno uz najveći nacionalni gospodarski benefit za samu Hrvatsku. Naravno da se radi o setu mjera i programa, ali nekako se u fokus nametnula energetska obnova zgrada.

Problem zgrada dobro je poznat i često analiziran na području EU gdje je trenutno otprilike 75% građevinskog fonda energetski neučinkovito, no gotovo 80% današnjih zgrada i dalje će biti u upotrebi 2050. To je ogroman izazov, ali i prilika. Poznato je i da su zgrade u Hrvatskoj najčešće loše održavane i često neadekvatno građene, to je najbolje pokazao nedavni potres u Zagrebu.

37,2

posto udio je energije vjetra u ukupnoj količini električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora

Zgrade u Hrvatskoj su odgovorne za potrošnju više od 40% potrošnje energije i emitiraju oko 36% emisija CO2. Potrošnja energije u zgradarstvu, na razini cijele EU, mora se smanjiti za 80% do 2050., ako želimo ispuniti dugoročne ciljeve do 2050.

Kako naglašava Julije Domac, ravnatelj regionalne energetske agencije – Regea te posebni savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, obnova zgrada je i glavna prilika za gospodarski rast jer otvara radna mjesta i jača građevinski sektor kojim uglavnom dominiraju lokalna poduzeća, istodobno jačajući europsku industrijsku konkurentnost.

Stoga je, smatra, obnova zgrada ključna za gospodarski oporavak nakon Covid-19 krize, a posebno je navedena i u Planu oporavka koji je Europska komisija objavila 27. svibnja 2020.

“Hrvatska je na vrijeme izradila strateški okvir, ali su financijska sredstva iz sadašnje financijske omotnice za energetsku učinkovitost u zgradama prva prenamijenjena za zdravstvene potrebe čime je zaustavljen veliki i investicijski ciklus i već sada propuštena velika prilika.

Iznimno je loše da u nadležnim tijelima državne uprave ne postoji svijest koliko je važno zadržati kontinuitet energetske obnove zgrada koji onda pozitivno utječe na jačanje kapaciteta građevinske industrije”, kaže Domac.

Predvidljivost natječaja

U Regei pojašnjavaju da je za uspjeh na ovom području ključno je osigurati predvidivost natječaja za financiranje kako bi građevinari bili u stanju zapošljavati, zadržati i educirati radnu snagu, kako bi projektanti pripremali projekte, a investitori imali mogućnost financijskog planiranja.

“Val obnove koji je najavljen u Europskom zelenom planu mora biti katalizator za transformaciju. Zeleni plan prepoznaje da je našoj građevinskoj infrastrukturi potrebna hitna nadogradnja, ne samo za borbu protiv klimatskih promjena, već i za uklanjanje energetskog siromaštva s kojim se sve više europskih i hrvatskih građana suočava. Energetska obnova zgrada trebala bi ići zajedno s novom industrijskom strategijom i digitalnom tranzicijom”, ističe Domac.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Naravno da svugdje zaostajemo pa onda i u financiranju solarne energije. Umjesto da barem u nečem budemo primjer, mi u svim smjerovima zaostajemo i kontinuirano propadamo.

New Report

Close