Pita li se čelnike iz poslovnog sektora, očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u proteklom su mjesecu nešto optimističnija nego mjesec prije.

Nasuprot tome, kod potrošača je, prema svemu sudeći, percepcija podložnija razvoju epidemiološke slike, pa su se u posljednjem istraživanju njihova očekivanja smanjila.

To su, ukratko, glavni nalazi za Hrvatsku iz najnovijeg izvješća Europske komisije o ekonomskoj klimi u državama članicama Unije.

Dok se indeks ekonomske klime (ESI) na razini EU protekloga mjeseca blago (za jedan postotni bod) pogoršao u odnosu na listopad, u Hrvatskoj porastao za nešto manje od dva postotna boda, na 111,3 boda.

Najizraženiji rast očekivanja u domaćoj poslovnoj zajednici pokazao je građevinski sektor (s rastom indeksa za čak 6,3 boda).

Premda se solidno povećanje optimizma bilježi i među čelnicima industrijskih poduzeća, a nešto blaže i u trgovini i uslužnom sektoru, upravo je val optimizma među građevinarima prevagnuo nad nešto pesimističnijjim očekivanjima potrošača.

Kod građana su se, naime, smanjena očekivanja očitovala u padu indeksa za 2,7 bodova. Iz poslovnog sektor za iduće razdoblje stižu i signali o namjerama pojačanog zapošljavanja, iako se zbog pandemije i dalje računa i na probleme u nabavi.

Na razini cijele EU pad raspoloženja potrošača je prevagnuo u ukupnim očekivanjima, iako su i kod europskih poslovnjaka ona u studenome uglavnom blago poboljšana, a pozitivno su intonirana i očekivanja vezana uz zapošljavanja.