Hrvatska obrtnička komora (HOK) tijekom svibnja je uputila kroz postupak javnog savjetovanja svoje komentare na nacrt Zakona o mirovinskom osiguranju te Zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, ocijenivši oba generalno pozitivnima, uz niz prijedloga koji bi spomenute propise unaprijedili na dobrobit obrtnika.
U HOK-u podržavaju nove odredbe koje imaju za cilj širenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, pri čemu se taj krug širi i na obrtnike za koje se predviđa mogućnost nastavka obavljanja obrtničke djelatnosti.
No u prijedlogu propisa predviđena je u tom slučaju isplata pola iznosa ostvarene mirovine, zbog čega je HOK uputio zahtjev da se obrtniku koji ostvari uvjete za starosnu mirovinu, a nastavi obavljati djelatnost obrta, isplaćuje puni iznos starosne mirovine.
Vrednovati rad
Također, traži se i omogućivanje otvaranja obrta nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, kao i mogućnost nastavka rada u obrtu koji je obrtniku bio sporedna djelatnost nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu.
“Nova odredba o širenju kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu je od izuzetne važnosti za obrtnike, na ovaj način se vrednuje njihov rad i pazi na njihov standard te se snažno potiče i podržava obrtništvo, ali i stariji i zaslužni članovi našeg društva”, kazao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
HOK je ukazao i na različit tretman obrtnika u odnosu na njihove zaposlenike u dijelu priznavanja prava na beneficirani staž odnosno staž s povećanim trajanjem. Predloženo je stoga da se ta nejednakost ukloni kroz izmjene posebnog zakona iz tog dijela mirovinskog osiguranja.
Minimalne barijere
Hrvatska obrtnička komora nadalje podržava donošenje zakona koji će unaprijediti primjenu jedinstvenog sustava zaštite zemljopisnih oznaka za obrtničke i industrijske proizvode na razini Europske unije.
Predlaže da se u podzakonskim aktima o naknadama predvide oslobođenja ili smanjene naknade za mikro i male proizvođače, kao i mogućnost elektronske predaje zahtjeva te produženje roka za podnošenje zahtjeva za pokretanje zaštite na EU razini nakon ostvarivanja nacionalnih prava s tri na šest mjeseci.
Ističe se da zaštita zemljopisnog podrijetla povećava konkurentnost malih proizvođača i olakšava im izlazak na inozemna tržišta, stoga financijske i administrativne barijere, smatraju, trebaju biti minimalne.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu