Nedavno sam čuo jednog obrtnika kako je rekao: “Sve ćemo mi izdržati, samo nam nemojte svake godine mijenjati pravila.” U njoj je sažeto ono što danas čujem gdje god dođem – od frizera i automehaničara do ugostitelja, građevinara ili prijevoznika. Obrtnici ne traže puno. Traže stabilne uvjete za rad, da mogu planirati, ulagati i razvijati svoje obrte bez stalnog straha da će se pravila ponovno promijeniti. Navikli su rješavati probleme i ne žale se olako.
Kada posla ima previše, ostanu dulje. Kada nedostaje radnika, sami uskaču. Kada tržište uspori, traže nove, kreativne načine da održe posao. Ali, neizvjesnost je nešto na što se nitko ne može naviknuti. Zato ne traže povlastice, nego mogućnost da svoj posao grade na stabilnim i jasnim pravilima.
Pozitivni trend
Nije slučajno da hrvatsko obrtništvo posljednjih godina kontinuirano raste. Danas u Hrvatskoj posluje više od 142 tisuće obrta, a u posljednjih pet godina otvoreno ih je gotovo 48 tisuća. To nije samo ohrabrujuća statistika, to je dokaz da ljudi i dalje vjeruju u obrtništvo. Upravo zato moramo biti oprezni da odlukama koje donosimo ne zaustavimo taj pozitivan trend.
To posebno dolazi do izražaja u danima kada obilježavamo Dan Hrvatske obrtničke komore i uručujemo majstorske diplome novim majstoricama i majstorima. U proteklih godinu dana Hrvatska je bogatija za 929 novih majstora, a svaka majstorska diploma potvrda je znanja, iskustva i ustrajnosti, ali i poruka da hrvatsko obrtništvo ima budućnost. Jednako su važna i priznanja Zlatne ruke obrtnicima koji desetljećima svojim radom, znanjem i odgovornošću predstavljaju najbolje vrijednosti našeg obrtništva.
Upravo zbog njih znamo da se obrt ne gradi preko noći, nego strpljenjem, kvalitetom i povjerenjem koje se stječe godinama. Ako želimo više poduzetništva, više samozapošljavanja i više ljudi koji će svoju budućnost graditi u Hrvatskoj, moramo stvarati uvjete koji ih potiču i ohrabruju. U razdoblju u kojem inflacija pokazuje trend usporavanja, važno je sačuvati ono što potiče razvoj i ono što ih je uopće i potaklo na naprave prvi korak, a ne uvoditi nova opterećenja. Stabilna i jasna pravila često vrijede više od bilo koje potpore.
Paušalni obrtnici važan su dio hrvatskog gospodarstva. To nisu samo brojke u statistici. To su ljudi koji su odlučili sami preuzeti odgovornost za svoju budućnost, bez sigurnog godišnjeg, bolovanja, božićnice. Netko je otvorio mali servis, netko frizerski salon, netko fotografski studio, netko obrt za digitalne usluge. Mnogi su tek na početku svog poduzetničkog puta i upravo njima najviše znači da mogu planirati poslovanje bez novih neizvjesnosti.
Zato smo kao Hrvatska obrtnička komora u razgovorima s nadležnim institucijama jasno poručili da održivost javnih financija ne smije biti izgrađena na dodatnom opterećenju najmanjih poduzetnika koji uredno posluju i podmiruju svoje obveze. Ministarstvu financija predstavili smo konkretan prijedlog, tražimo jednostavan, predvidiv i administrativno razumljiv sustav. Doprinosi obrtnicima ne bi se trebali dirati, a porezne korekcije, ako ih mora biti, trebaju se usmjeriti samo na najviše razrede.
Predstavljeni antiinflacijski paket svakako ima niz legitimnih ciljeva, poput fiskalne discipline, zaštite standarda građana i kontrole inflacijskih pritisaka, međutim dio koji se odnosi na povećanje opterećenja obrtnika ne smatramo antiinflacijskim. Ako obrtniku povećate trošak poslovanja, on ima nekoliko mogućnosti: povećati cijenu, smanjiti ulaganja, ne zaposliti radnika, zatvoriti poslovanje ili, posebno u intelektualnim uslugama, preseliti poslovanje u drugu državu. To ne smanjuje inflaciju, nego je može dodatno potaknuti. Uz naš prijedlog, s naglaskom na poticanje širenja baze obrtnika i smanjenje sive ekonomije, čvrsto vjerujemo da je moguće zaštititi i državni proračun i hrvatsko obrtništvo.
Istodobno, pred Hrvatskim saborom nalazi se drugo čitanje izmjena Zakona o obrtu. Obrtnicima je to puno više od točke dnevnog reda. Od tih izmjena ovisit će kako će izgledati njihov svakodnevni posao i hoće li zakon konačno prepoznati stvarnost u kojoj hrvatski obrtnici žive. Velik dio hrvatskog obrtništva počiva na obitelji. U mnogim obrtima zajedno rade obrtnici sa svojim kćerima i sinovima, supružnici te braća i sestre. Zato je važno da institut obiteljskog obrta napokon dobije mjesto koje zaslužuje u zakonu. Jednako je važan i institut privremenog poslovođe, koji u najtežim životnim trenucima može sačuvati obrt, radna mjesta i egzistenciju jedne obitelji.
Hrvatska obrtnička komora je kuća obrtnika, mjesto gdje svaki obrtnik može dobiti podršku i pomoć za razvoj svog posla, gdje se unaprjeđuje struka, gdje se udružuju kolege, partneri, majstori. Najveći dio našeg posla odvija se daleko od kamera i naslovnica- u razgovorima s ministarstvima, kroz radne skupine i svakodnevni dijalog s institucijama. Kada uspijemo promijeniti jednu zakonsku odredbu ili spriječiti donošenje lošeg rješenja, to možda neće biti vijest dana, ali obrtnik će razliku osjetiti svaki put kada otvori vrata svoje radionice ili isplati plaću zaposleniku.
Trajna rješenja
Naš posao nije biti protiv institucija, nego zastupati obrtnike i biti partner u traženju najboljih rješenja. Nekada se složimo odmah, nekada treba više razgovora. Iskustvo me naučilo da se trajna rješenja grade argumentima i međusobnim uvažavanjem. Kad pogledam godine iza nas, vidim upravo to – puno razgovora, upornosti i konkretnih pomaka. Povećani su pragovi za paušalno oporezivanje i ulazak u sustav PDV-a, omogućeno je korištenje polovice mirovine uz nastavak rada, povećana su prava obrtnica te uklonjene brojne administrativne prepreke koje su obrtnicima godinama otežavale poslovanje. Posla, naravno, još ima. Pred nama su pitanja rada obrtnika uz punu mirovinu, daljnjeg administrativnog rasterećenja, jačanja strukovnog obrazovanja i stvaranja još boljih uvjeta za obiteljske obrte.
Od odluka koje donosimo danas ovisit će hoće li se mladi odlučiti otvoriti svoj prvi obrt, hoće li netko zaposliti novog radnika i hoće li se obiteljski posao nastaviti i u sljedećoj generaciji. Kad se ugase svjetla u uredima i završe sastanci, obrtnici ostaju u svojim radionicama. Oni će i sutra otvoriti vrata svojih obrta, primiti mušteriju, isporučiti posao koji su obećali i svojim radom stvarati vrijednost. Zbog njih vrijedi razgovarati, predlagati i tražiti bolja rješenja. Jer, kada obrtnik može mirno planirati svoj posao, onda ne raste samo njegov obrt – raste i hrvatsko gospodarstvo.
