Obrazovni sustav nema dovoljno razumijevanja za studiranje uz rad

Autor: Marta Duić , 25. lipanj 2015. u 22:00
Hrvatska mora omogućiti vrednovanje visokog obrazovanja na temelju neformalnih znanja

Bogdanović kaže kako je u Hrvatskoj neformalna izobrazba zanemarena te da smo po tom pitanju na dnu Europe, sa samo 2,1 posto zaposlenih koji se dodatno obrazuju.

Sava Bogdanović dekan Visoke škole tržišnih komunikacija Agora, ističe kako obrazovni sustav na razini države nema značajnijeg razumijevanja za studiranje uz rad.

Tvrdi kako njih zapravo zanimaju samo redovni studenti za koje se određuju upisne kvote, kadrovski i materijalni uvjeti dok se pitanjima studiranja uz rad bave zaposleni ljudi, a u rijetkim slučajevima i njihovi poslodavci. "Poslodavci najčešće kažu, mi nemamo novaca za plaćanje studija, već samo za brze, kratke i efikasne programe. Ali ako žele postići efikasnost tvrtke trebalo bi im biti jasno da će konkurentske prednosti steći samo sustavnim ulaganjem u znanje i vještine svojih zaposlenika˝, smatra Sava Bogdanović. 

 

15najrazvijenijih

zemalja Europe ima između 23 i 27 posto zaposlenih koji kontinuirano rade na obrazovanju

Jednako pravo na obrazovanje
Kako kaže, dodatno odmaže i to što u Hrvatskoj pravo na obrazovanje ne vrijedi jednako za studente kao i za zaposlene. Tvrdi kako bi pravo na obrazovanje podjednako trebali imati i zaposleni jer su oni ti koji izdvajaju iz svojih plaća novac za obrazovanje, no u našem zakonu stoji da obrazovanje uz rad moraju snositi ili zaposlenici sami ili njihovi poslodavci. ˝U Hrvatskoj vlada izostanak atmosfere da se kontinuiranim sustavnim obrazovanjem može stvoriti budućnost i ostvariti dobri rezultati˝, tvrdi Bogdanović. Napominje i kako smjernice Europske unije idu za tim da Hrvatska mora omogućiti vrednovanje visokog obrazovanja na temelju neformalnih znanja, no za sada je neformalna izobrazba zanemarena.

Bogdanović ističe rezultate istraživanja obrazovanja zaposlenih građana koji ulažu u sebe i svoje obrazovanje provedeno od strane Europske komisije. Naime, rezultati su pokazali da razvijenija Europa, točnije 15 najrazvijenijih zemalja ima između 23 i 27 posto zaposlenih koji kontinuirano rade na postizanju viših obrazovnih razina. ˝Hrvatska je na nečasnom mjestu u popisu zemalja članica, sa samo 2,1 posto zaposlenih ljudi koji i dalje uče za postizannje viših obrazovnih razina˝, poručuje Bogdanović. Agora bilježi velik uspjeh na studiju uz rad jer više od 85 posto upisanih studenata završi studij menadžmenta tržišnih komunikacija za 3 godine.

˝To smatram primjerom dobre prakse i u širim razmjerima. Cijeli nastavni proces u Agori je okrenut isključivo prema studentima, sinergijom integriramo sva znanja, stečena formalnim i informalnim putem, i u konačnici, podupiremo primjenu tih znanja u realnom sektoru. Prijave za studij uz rad su u tijeku˝, navodi Bogdanović.U Agori su svjesni kako je studentima koji su se odlučili na studij uz rad vremenska komponenta važna jednako kao i upravljanje obvezama, stoga pokušavaju izbalansirati studentske obveze s njihovim poslom. ˝Oni imaju 100 nastavnih sati F2F nastave, 120 sati E-learninga i 100 sati prakse po semestru. Na studiju uz rad kod nas može studirati iz bilo kojeg mjesta Hrvatske, ali i regije, jer samo jednom mjesečno treba doći, od četvrtka do subote i fizički biti tu, u Agori, dok se sve ostalo vrijeme učenja provode na platformi MOODLe-a ili na praksi˝, kaže Bogdanović.

Radno intenzivni studij
Ističe kako su danas studenti uz rad navikli da je učenje isključivo njihov problem i baš zato im predavači Agore stoje na raspolaganju za individualna savjetovanja u bilo koje doba dana da im dokažu kako je učenje zajednički problem i posao na kojem se suradnjom ostvaruju rezultati. ˝To nije naša izmišljotina već implementacija prakse zapadnih zemalja poznata kao radno intenzivni studij u kojem je kontinuirani rad važna komponenta.

Agorin preddipolomski studij menadžmenta tržišnih komunikacija te diplomski specijalistički studij kreativnoga upravljanja tržišnim komunikacijama nije samo visoko obrazovanje za rad u agencijama za tržišne komunikacije, to je puno šire. Neki naši studenti rade u najvitalnijim dijelovima kompanija,  rade u komunikaciji s kupcima  te su direktno involvirani u poslovni rezultat tvrtke u kojoj rade. Primjerice poznata IT korpopracija je, na svjetskoj razini, prihvatila rješenja unutarnjeg kontrolinga što ga  je razvio naš student diplomskog studija koji je i danas zaposlen u njoj. Posebno je zanimljiv finalni rezultat obrazovanja, a mi studentima koji se prijave na ove studije nudimo velike mogućnosti˝, poručuje Bogdanović.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Sva deficitarna zanimanja – EKSKLUZIVNO treba riješiti na čin –
da se DOPUSTI OTVARANJE PRIVATNIH SVEUČILIŠTA ili veleučilišta, ne znam..
kao konkurenciju državnim ….i problem je riješen.

FARMACEUTI, MEDICINARI, INŽINJERI,STROJARI, I SL…

Da je ikome dozvoljeno otvoriti privatan fakultet za Farmaciju u HRVATSKOJ,, kao što je to dozvoljeno u NOVOM SADU u Srbiji, nikada ne bismo imali drame oko zapošljavanja…

Zar nije tužno- da nam djeca u JEDNOM AUTU IZ ZAGREBA, svaki tjedan
odlaze / njih četvero a tu je i naša djelatnica / u Novi Sad na
privatan studij FARMCIJE …?

[emo_palacg]

New Report

Close