Velika ulaganja i dugogodišnje ugovorne subvencije za obnovljive izvore energije, prije svega vjetroelektrane, došle su na naplatu i rezultiraju povećanim cijenama struje. Zbog značajnog povećanja kvota za obnovljive izvore energije (OIE) u proteklim godinama, odnosno za subvencioniranu cijenu otkupa struje od njih, naknada za OIE, koja se plaća uz redovne račune za struju, porast će sa 3,5 lipa na očekivanih 12 lipa po kilovatu (kWh).

Jasno je da će električna energija poskupjeti i za građane i gospodarstvo, no pitanje je tko će to platiti. Povećanje cijene struje građanima nije opcija za novu Vladu koja to na svaki način želi spriječiti. S druge strane, proizvođači obnovljive energije strahuju da bi javni bunt zbog većih cijena struje mogao natjerati Vladu na redefiniranje već sklopljenih ugovora te da bi mnogi od njih mogli ostati bez planiranih zarada, posebice oni koji imaju ugovore, ali još nisu počeli ili završili investiciju u svoju vjetroelektranu. Zbog toga je posljednjih dana krenuo svojevrsni pritisak na Vladu da se povećani trošak za OIE prelomi na operatere električnom energijom, prije svega HEP.  

Naime, 1. siječnja bi na snagu trebao stupiti novi Zakon o OIE prema kojem operateri više ne bi bili obvezni, sukladno svojem udjelu na tržištu, otkupljivati zelenu energiju od proizvođača po fiksnoj cijeni. Prema novoj regulativi takva se energija trebala naći na Hrvatskoj burzi električne energije – CROPEX koja je lani pokrenuta u Zagrebu gdje bi se strujom trgovalo po tržišnoj cijeni. Već godinama su operateri električne energije u Hrvatskoj u više ili manje latentnom sukobu koji povremeno kulminira u prave medijske, a i pravosudne, ratove, no ovih dana su OIE postali  točka koja ih je sve objedinila u neformalnoj Koordinaciji opskrbljivača električne energije. Štoviše, svi su se stavili u zaštitu HEP-a.  O koliko velikom problemu se radi dovoljno govori i brojka koju ističu u Koordinaciji od 15 milijardi kuna koliko bi operateri mogli izgubiti u narednom razdoblju.

Kako pojašnjava Zoran Miliša, direktor RWE-a Hrvatska i predsjednik Koordinacije operatera, samo HEP bi zbog ovog manevra morao izgubiti oko milijardu kuna godišnje, a sasvim sigurno će doći i do značajnog dizanja cijene struje za građane i gospodarstvo.  "Proizvođači obnovljive energije predložili su da se ponovno uvede otkup energije iz obnovljivih izvora prema opskrbljivačima te da sve bude "kao prije". Ovo rješenje možda izgleda najjednostavnije za novu Vladu, no ujedno je iznimno opasno i imat će vrlo negativne posljedice na cijelo tržište. Proizvođači obnovljive energije koji ostvaruju ogromne profite na osnovi sumnjivo stečenih ugovora optužuju nas opskrbljivače nazivajući nas uvoznim lobijem, a najveći obveznik otkupa je upravo domaći HEP, koji drži 85 posto tržišta, što znači da mora otkupljivati 85 posto  zelene energije", kaže Miliša.

Iako u Koordinaciji tvrde da je burza najbolje rješenje i da će se sigurno sva ponuđena zelena energija na njoj prodati, problem bi mogao nastati kada bi građani shvatili koliku zapravo cijenu za OIE plaćaju te bi se moglo postaviti i pitanje da li nam OIE, barem u ovakvom obimu i s ovakvim troškovima, uopće treba. Marko Ćosić iz Proenergya, upozorava da je u tijeku kampanja proizvođača obnovljivih izvora energije, posebice vjetroelektrana, koji žele prikriti realne troškove svoje proizvodnje kroz obvezu otkupa. "Lobi proizvođača namjerno plasira netočne informacije da opskrbljivači ostvaruju ekstra profit, dok mi zapravo poslujemo s minimalnom dobiti ili gubitkom.

U isto vrijeme proizvođači OIE imaju zajamčene enormne profite, a zapošljavaju nekoliko ljudi, dok hrvatski opskrbljivači zapošljavaju tisuću ljudi," tvrdi Ćosić. Zanimljivo je da zahtjeve Koordinacije podržava i državni HEP. Naime, Upravu HEP-a imenuje Vlada koja i odlučuje hoće li novi zakon stupiti na snagu ili će biti prolongiran. Iz HEP-a ističu da bi "vraćanje na staro" bilo štetno za njihovo poslovanje, a dugoročno i za stabilnu opskrbu kupaca u Hrvatskoj. Iako javno ne žele istupati, predstavnici proizvođača OIE tvrde da oni imaju punovažeće ugovore na razdoblje od 14 godina te da bi njihovo kršenje bilo protuzakonito. U  Koordinaciji operatera smatraju da je puno manji problem osporavati pojedinačne ugovore nego generalni zakon. "Vrlo slična situacija je s ugovorom Ine i Mola koji sada osporavamo na arbitraži. Kao što je pravosudni epilog dobio odnos Ine i Mola, smatram da bi USKOK mogao dosta toga reći i u slučaju dodjeljivanja kvota i ugovora za OIE", kaže Zoran Miliša.