Krajem ožujka 320.802 građana s blokiranim računima dugovalo je ukupno više od 32 milijarde kuna, od čega se više od polovine odnosno gotovo 17,3 milijarde kuna odnosilo na dugovanja bankama, dok su državi dugovali više od 3 milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Podatke o dugu građana prema vjerovnicima s kraja ožujka ove godine Fina uspoređuje s onima s kraja prvog polugodišta lani, a ta usporedba pokazuje da su dugovi građana bankama u devet mjeseci narasli za 14,7 posto, odnosno više od 2,2 milijarde kuna. Ipak, u usporedbi s krajem 2014. dug građana blago je smanjen za 1,2 posto ili 211,5 milijuna kuna.

Osiguravajućim društvima su građani krajem ožujka bili dužni 952,6 milijuna, leasing i faktoring društvima 920 milijuna kuna, kartičarskim kućama 758,7 milijuna, a štedionicama i kreditnim unijama još 174 milijuna kuna, čime se ukupni dug blokiranih građana prema financijskim institucijama penje iznad 20 milijardi kuna ili čak 62,7 posto ukupnog iznosa nepodmirenih obveza.

Dug građana prema državi iznosio je, pak, krajem ožujka ove godine 3,12 milijarde kuna, a Finini podaci govore da je u odnosu na sredinu prošle godine taj dug smanjen za 2,3 posto ili oko 72 milijuna kuna, dok je samo u prva tri mjeseca ove godine snižen za čak 16,7 posto, odnosno 620 milijuna kuna.

Podaci Fine pokazuju da je u prva tri mjeseca ove godine značajno smanjen i iznos dugovanja građana prema drugim građanima, za 16 posto, na 430,6 milijuna kuna, a snižene su i nepodmirene obveze prema obrtnicima, za 6,7 posto, na 32,8 milijuna kuna, kao i prema komorama, za 5,5 posto, na 424 tisuće kuna.

S druge strane, najviše su, za 30,44 posto ili 772 milijuna kuna, porasle obveze prema tvrtkama, a od početka godine do kraja ožujka znatno su rasli i dugovi prema zdravstvu – gotovo 25 posto ili 1,5 milijardi kuna. Osjetno su povećane i nepodmirene obveze prema centrima za socijalnu skrb, za 16 posto, prema javnim bilježnicima, za 15,2 posto, odgojno obrazovnim ustanovama, za 9 posto te sindikatima, za 6,5 posto.

Tako je i ukupni dugo građana, koji je na kraju ožujka iznosio 32,01 milijardu kuna, u odnosu na početak ove godine porastao za 3,07 posto ili 954,4 milijuna kuna, iako se ukupni broj građana s blokiranim računima u istom tom razdoblju smanjio za oko pola posto, odnosno 1.696 osoba.

Na 42,7 posto građana otpada manje od 2 posto duga

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Promatrano po visini duga, krajem ožujka je najviše građana dugovalo između dvije i deset tisuća kuna, njih 86.181, a ako se tome doda i više od 50 tisuća blokiranih čiji je dug bio manji od dvije tisuće kuna, udio građana čiji je dug bio manji od 10 tisuća kuna iznosi gotovo 137 tisuća, odnosno 42,7 posto svih blokiranih krajem trećeg mjeseca.

Ukupno, njihova su dugovanja na kraju ožujka bila 503 milijuna kuna, odnosno manje od 2 posto ukupnog iznosa.

Istodobno, u kategoriji građana s najvišim nepodmirenim obvezama, višima od milijun kuna, bilo je tek 3.452 osobe, dakle nešto više od jedan posto ukupnog broja blokiranih, a oni su na kraju ožujka raznim vjerovnicima dugovali gotovo 16,5 milijardi kuna ili 51,4 posto ukupnog iznosa duga građana na kraju trećeg mjeseca ove godine.

Podaci Fine pritom pokazuju da se od početka ove godine broj građana čiji su računi krajem ožujka bili blokirani zbog duga nižeg od 10 tisuća kuna smanjio za 2.366 (1,7 posto), a njihov je dug pao za 3,3 posto ili 17,6 milijuna kuna.

Istodobno, broj onih s dugom višim od milijun kuna povećao za 127 (3,8 posto), a njihov je dug u prva tri mjeseca ove godine rastao za gotovo 683 milijuna kuna.ž

Najviše dugova starijih od godinu dana

Struktura duga blokiranih građana po ročnosti pokazuje, pak, da je glavnina duga – 29,8 milijardi kuna ili 93 posto, neplaćeno duže od godinu dana, a građana koji su u tako dugoj blokadi ima 248.304 ili 77,4 posto ukupnog broja blokiranih na kraju ožujka ove godine.

Također, taj se dug na godišnjoj razini, prema kraju ožujka lani, jedini povećao, i to za čak 28,2 posto. Istodobno je iznos dugovanja građana blokiranih do 30 dana pao za 8,4 posto, onih do 31 do 60 dana za 40 posto, a od 61 do 180 dana za 14,6 posto, dok je dug blokiranih od 181 do 360 dana smanjen za 1,2 posto.

Ipak, ukupni se broj blokiranih građana kontinuirano povećava. Krajem ožujka 2012. godine blokirane je račune imalo 212.317 građana s dugom od 13 milijardi kuna. Godinu dana kasnije broj blokiranih raste za 20 posto, na 255.564, a njihov se dug povećava za više od 5 milijardi kuna. Na kraju ožujka 2014. blokirano je bilo 314.742 građana, 23 posto više nego godinu ranije, a njihov dug raste na 25,66 milijardi kuna ili za čak 37 posto.

Unazad godinu dana taj je rast ipak ublažen – krajem ožujka ove godine bilo je 1,9 posto više nego godinu ranije, a njihov je dug u tom razdoblju porastao za oko 25 posto.

Jedan je od razloga tom trendu, navode iz Fine, zatvaranje obrta, jer se nakon toga umjesto obrtu dug evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu.