Hrvatski su građani u bankama krajem veljače ove godine imali ukupno 165,8 milijardi kuna deviznih i kunskih depozita, pri čemu se više od 88 posto tog iznosa odnosi na oročene depozite.
Hrvatski su građani u bankama krajem veljače ove godine imali ukupno 165,8 milijardi kuna deviznih i kunskih depozita, pri čemu se više od 88 posto tog iznosa odnosi na oročene depozite.
Ovi su podaci o depozitima kod kreditnih institucija, dostupni na web stranicama Hrvatske narodne banke, zanimljivi u kontekstu najava Vlade o mogućnosti uvođenja poreza na kamata od depozita po stopi od 12 posto od početka slijedeće godine.
Hrvatski su građani u bankama krajem veljače ove godine imali ukupno 165,8 milijardi kuna deviznih i kunskih depozita, pri čemu se više od 88 posto tog iznosa odnosi na oročene depozite.
Ovi su podaci o depozitima kod kreditnih institucija, dostupni na web stranicama Hrvatske narodne banke, zanimljivi u kontekstu najava Vlade o mogućnosti uvođenja poreza na kamata od depozita po stopi od 12 posto od početka slijedeće godine.
Stanovništvo u Hrvatskoj ima inače oko 84 posto od ukupnih depozita kod kreditnih institucija (od 197,1 milijardu kuna).
Tako građani u bankama, po podacima s kraja veljače, imaju 31,4 milijardi kuna kunskih i 134,3 milijarde kuna deviznih depozita.
Većinom je riječ (88 posto) o oročenim depozitima, koji iznose 146,2 milijarde kuna (29,4 milijarde kuna kunskih i 116,8 milijardi kuna deviznih oročenih depozita).
Podaci o ročnoj strukturi oročenih depozita pokazuju pak da su najzastupljeniji depoziti stanovništva oročeni do godine dana, s udjelom od 49,4 posto ili od 72,2 milijarde kuna.
Oročeni na jednu do dvije godine su depoziti stanovništva u ukupnom iznosu od 37,6 milijardi kuna (25,7 posto), a 36,4 milijarde kuna ili 24,9 posto su depoziti oročeni na više od dvije godine.
A da hrvatski građani preferiraju štednju u euru potvrđuje i podatak od je od ukupnog iznosa deviznih oročenih depozita (od 116,8 milijardi kuna) čak 91 posto ili više od 106 milijardi kuna u eurima.
Hoće li i na koje iznose građani plaćati porez na kamate na štednju ostaje za vidjeti, s obzirom na današnje izjave premijera Zorana Milanovića da konačna odluka o uvođenju poreza na kamate na štednju od 1. siječnja 2015. godine nije donešena te da je riječ o mogućnosti koja može, ali i ne mora biti iskorištena, te da su to prijedlozi Europskoj komisiji.
U Nacionalnom plana reformi i Planu konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017, koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, predviđeno je s početkom iduće godine uvođenje oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju.
Oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto uvelo bi se kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. Kako je navedeno, u idućoj godini od toga bi se ostvarili proračunski prihodi od 300 milijuna kuna.
Po jučerašnjim najavama ministra financija Slavka Linića kamate na manje depozite ne bi bile oporezovane, a konkretne brojke bile bi uređene kroz posebni zakon koji bi bio donesen na jesen.
"Građani koji imaju male štedne uloge neće biti podvrgnuti tim porezima, već samo oni koji imaju velike depozite, a to će biti regulirano zakonom", izjavio je jučer ministar Linić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.… što se tiče pločica, i one od 300 eura može se dobiti po 100 eura ako se bude uporan i ako se radi polako jer veliki građevinari često naruče previše nekih pločica pa onda kupac poželi neke druge,
Ma delboy prica ti ne drzi vodu. Je li u Istri dileri mercedesa isto prodaju S klasu za trecinu cijene jer su ih eto narucili previse.
[/quote]
Mercedes je pokretnina, mozes ga vrlo lako prebaciti na trziste gdje se bolje prodaje. Kucu nemozes.
[/quote]
Možeš,ak je na kotačima.
Počeo sam razmišljati o kući na kotačima.
Puno je jeftinija, ne treba mi građevinska dozvola, ne plaćam porez, a priključke za vodu, struju i kanalizaciju imam.
ostatak zemlje iznajmljujem za parkiralište.
Mislim da maksimalno luksuzna me nemre više od 50 000€ doći.
Kad mi dosadi, otpeljam se na more.
Što se tiče cijena stanova, kako će cijena zemljište i dalje samo rasti u Zagrebu, ispod 1.600-1.800 eura zaboravite novogradnje.
Prošla su vremena građevinske mafije i ucjenjivanja starosjedioca, domaćih.
… lakše je mene optužiti da lažem nego sebi priznati da si oguljen…
U Splitu i okolici nitko nije platio kvadrat kuce,stana i prostora manje od mene. Doduse nisam gradio,ali bi se volio sada okusat. A ovakvih poput tebe je bilo i prije po forumima sto su gradili za saku brokava. Lipo sam ti napisa plocice 50 eura kvadrat,kvadrat termoizolacije sa 5 cm stiropora je 30 eura,zatvori isto nesto kostaju,samo ulazna vrata koja nesto vride su od 8000 kuna navise,osim ako ne kupis u bauhausa ona kineska blindo vrata jer ta mozes dobit za 2500 kuna… Ne tribas me uvjeravat. Uvjeravaju mene neki da im gliseri od 2×350 ks trose bicerin na uru,a moj trosi 70 litara i to kad ga vozis ekonomskom brzinom.
kol. delboy
dakle, sa izvođačom si vjerijatno išao na pogodbu, pločice si sam rekao da si negdje kupio jeftinije vjerojatno i više toga, teren, papiri, komunalije nisu uračunati…e sada, kako i saam znam kako to ide, 500eur. m2 je sasvim uredna građevinska vrijednost pošto si u dogovoru sa građevinarom radove platio dio u kešu a dio putem računa a kvalitetniji materijal i opremu si uvezao iz italije ili slovenije te na taj naćin uštedio izbjeganjm PDVa
nije bilo tako, ali to ionako nema veze s ovom temom.
kol. delboy
dakle, sa izvođačom si vjerijatno išao na pogodbu, pločice si sam rekao da si negdje kupio jeftinije vjerojatno i više toga, teren, papiri, komunalije nisu uračunati…e sada, kako i saam znam kako to ide, 500eur. m2 je sasvim uredna građevinska vrijednost pošto si u dogovoru sa građevinarom radove platio dio u kešu a dio putem računa a kvalitetniji materijal i opremu si uvezao iz italije ili slovenije te na taj naćin uštedio izbjeganjm PDVa
Uključite se u raspravu