S obzirom da visoku stopu nezaposlenosti, ne iznenađuje da i ekonomiste zanima utječe li (i koliko) ta ekonomska deformacija na stopu kriminala. Vedran Recher iz Ekonomskog instituta istraživanjem je utvrdio da je očekivana pozitivna i značajna veza nezaposlenosti i kriminala utvrđena samo kod teških krađa kad su u pitanju imovinski zločini te slučajevi pokušaja silovanja i silovanja u kategoriji nasilnih zločina.

Iznenađujuću izostanak čvrste veze kriminala i nezaposlenosti Recher objašnjava time da tzv. obiteljska sigurnosna mreža i mogućnosti zaposlenja u Europi djeluju kao šok-apsorberi, posebno u segmentu NKV radnika i onih koji dugo traže posao. Visoka nezaposlenost te dugotrajna nezaposlenost već su 'očvrsnuli' hrvatske građane na te teške okolnosti. "To bi mogao biti razlog zašto u najdubljoj i najduljoj ekonomskoj krizi od uspostave suverenosti nije došlo do značajnog porasta stope kriminala", stoji među zaključcima istraživanja. Među zanimljivim rezultatima je i činjenica da 'veličina' policije negativno utječe na učestalost teških krađa, dok ima manje utjecaja na (pokušaje) ubojstva i silovanja. Snažnija policija obeshrabruje provale, npr., dok su ubojstva i silovanja rijetko ekonomski motivirani.