Hoće li hrvatski poljoprivrednici dobiti odštetu iz zajedničke blagajne Europske unije radi embarga uvedenog od strane Ruske Federacije na izvoz voća i povrća iz država članica i koliko bi ona mogla iznositi još se ne može govoriti niti u procjeni, a kamo li o konkretnim detaljima, kazao je u utorak novinarima ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, dodavši da još nisu usvojeni ni provedbeni akti za ove izvanredne mjere.

Zanemarive količine
Kako smo do sada na golemo rusko tržište izvozili zanemarive količine i to samo voća, vjerojatno će i obeštećenje pratiti taj trend jer, višegodišnjih velikih izvoznih ugovora nemamo. U 2013. izvezli smo u Rusiju 3000 tona mandarina za dva milijuna dolara, a u prvom kvartalu ove godine tek 638 tona jabuka,u vrijednosti od 575 tisuća dolara. Ministar Jakovina smatra kako proizvođači mandarina, s obzirom da berba počinje tek za nekoliko mjeseci, još uvijek imaju dovoljno vremena za potražiti nove kupce te im je preporučio "neka se okrenu tržištima pojedinih država članica Unije". Provedbene direktive, prema ocjeni ministra poljoprivrede, mogle bi biti poznate 22. kolovoza nakon nove runde dogovora u Bruxellesu.

Stoga Jakovina  namjerava- kako je sam najavio- sljedeći tjedan pozvati predsjednike udruga voćara i povrćara te ih informirati o provedbi izvanrednih mjera dogovorenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU.   U Bruxellesu su za sada odlučili kako će u prvom krugu isplate sa 125 milijuna eura nadoknaditi štetu uzrokovanu ruskom zabranom proizvođačima rajčica, mrkve, bijelog kupusa, paprika, cvjetače, krastavaca, gljiva, jabuka, krušaka, bobičastog voća (malina, kupine…), te stolnog grožđa i kivija. Po kojim je mjerilima administracija EK-a iznjedrila koliko će iz zajedničke blagajne uzeti novaca za saniranje voćarsko-povrtlarskih posljedica ostaje nepoznato, s obzirom da je ukupan izvoz proizvoda iz EU koji su se našli na listi ruske zabrane u 2013. vrijedio više od pet milijardi eura. 

Tri modela
Osim visine odštete, još je poznato da će se izvanredne mjere rješavati kroz tri kanala. Povlačenjem proizvoda s tržišta i njihovim doniranjem karitativnim tijelima i ustanovama, školama, bolnicama, ustanovama za stare i nemoćne te kaznionicama, a isporučitelji će odštetu dobiti po kilogramima uz mogućnost i dodatne potpore za troškove sortiranja i pakiranja te troškove transporta do primatelja pomoći. Odšteta će biti davana i za zelenu berbu, te za neubiranje plodova s površina u okviru normalnog proizvodnog ciklusa. Za oba ova modela, kako je rečeno,  naknada će se isplaćivati po hektaru neobranog voća ili povrća.