Jedan od najvećih elektroenergetskih projekata u Hrvatskoj, koji već godinama pripremaju projektne tvrtke MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane u suradnji s najjačim domaćim energetskim i inženjerskim kompanijama, ulazi u važnu i osjetljivu fazu. Ovog mjeseca Ministarstvo zaštite okoliša i prirode trebalo bi otvoriti javnu raspravu o ocjeni studije utjecaja projekta na okoliš.

Riječ je o greenfield ulaganju vrijednome milijardu eura, a obuhvaća gradnju četriti objekta – kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruća i reverzibilne hidroelektrane Vrdovo, te spojnih dalekovoda Hrvace-Konjsko i plinovoda Dugopolje-Peruća. Projekt nazvan Vis Viva već je dobio prolazne ocjene stručnih povjerenstava Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a osim javnog ocjenjivanja koje slijedi u Hrvacama i Sinju, sve veću pozornost dobiva i od energetskih stručnjaka i nadležnih državnih institucija. Načelno vlada pozitivan stav prema krupnom projektu koji bi osigurao energetsku stabilnost južnog dijela zemlje, no definitivne i javne ocjene struka će, prema riječima nekoliko sugovornika, davati nakon detaljnijeg uvida i ozbiljnijeg proučavanja dokumentacije.

Zasad, projekt može računati na odobravanje s političke razine. "Podupirem projekt, i po lokaciji i po modelu, jer je svaki proizvodni projekt tog tipa, koji omogućuje fleksibilnu proizvodnju i skladištenje električne energije, Hrvatskoj strateški potreban. Zbog činjenice da nemamo konzumenata za potrošnju energije noću, mi danas izvozimo struju, a u špici potrošnje kada je najskuplja uvozimo. Ne mogu detaljnije govoriti o fizibilnosti ili tehnologiji koja bi se koristila, kao ni o tome je li realno procijenjen kapacitet s obzirom na količinu vode u Perući, no siguran sam da će projekt imati perspektivu", ističe Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta i predsjednik HDZ-ova odbora za zaštitu okoliša i energetiku.

Argument za potporu Vis Vive Horvat vidi i u tomu što on kompenzira nestabilne obnovljive izvore energije već razvijene na tom području Dalmacije, a uvjeren je i da pronalazak investitora neće biti problem, jer se takvi energetski projekti danas brže isplate. U potragu za investitorima MCC je već krenuo. Direktor MCC-a Zoran Burić otkriva kako se već razgovara s investitorima – "jakim energeskim kućama", no ti su pregovori još u ranoj fazi. Projekt je,nedavno predstavljen i na poslovnom skupu u Koreji, a interes je iskazan, kaže Burić, uglavnom za pomoć i savjetovanje, ne i za investiranje, dok se u međuvremenu o suradnji započelo ozbiljno razgovarati sa Samsungom, koji je zainteresiran za sudjelovanje u gradnji postrojenja. Burić procjenjuje da je kroz dosadašnje aktivnosti investirano u Vis Viva više od 5 milijuna eura, a razvijan je uz pomoć Elektroprojekta, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Projektnog biroa Split, Geoprojekta i Geokona Zagreb, i to će biti i njihov ulog u projektu.

Strateški partner, ne uspiju li sadašnji pregovori, tražit će se i natječajem, a budući da je riječ o velikom projektu čije financiranje nije jednostavno, pa je prema sadašnjem planu predviđeno financiranje kapitalom strateškog partnera i dugoročnim kreditom, u skladu s dinamikom realizacije projekta plinske, te reverzibilne elektrane. Prva bi trebala biti završena do 2022., a reverzibilna 2023. Interes, smatra Horvat, za ovakav projekt ima i HEP, a Burić potvrđuje da su svojedobno iz HEP-a dobili i pismo namjere za moguće uključivanje. Prije nekoliko mjeseci projekt uvršten na web platformu Europske komisije EPPU osmišljenog u okviru Junckerovog plana, kojom se povezuju projekti i potencijalni ulagači i zasad je jedini hrvatski projekt na toj listi.

U postupku je obrade i za uvrštenje na listu strateških investicijskih projekata u Hrvatskoj. Na ishođenju lokacijskih dozvola već se radi, a očekuje ih se dobiti paralelno s ocjenom studije o utjecaju na okoliš, početkom 2017. Suradnja na projektu najavljena je i iz DUUDI-ja, budući da je dio zemljišta u državnom vlasništvu, a interes iskazuju i privatni vlasnici od kojih bi se otkupilo parcele. Lokalna zajednica, kaže Burić, dosad je pozitivno gledala na projekt, štoviše, uključila se i kao jedan od inicijatora.