O izazovima i mogućnostima u vezi s modernizacijom riječkog željezničkog pravca raspravljali su danas predstavnici lokalne i područne uprave, sveučilišta, HŽ-a, riječke Lučke uprave i Luke Rijeka na panel raspravi Hrvatskog društva željezničkih inženjera.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je da Rijeka svoju budućnost mora tražiti u modernizaciji i vrednovanju riječkog prometnog pravca. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić rekao je da je Rijeka na prvom mjestu u planovima HŽ-a, dodavši da je postojeća pruga devastirana, da je na njoj brzina vlakova oko 50 kilometara na sat i manja te da se postojeću prugu obnavlja kako bi bila sposobna izdržati prijevoz tereta dok se ne napravi nova. Peričić je naveo da se među ostalim planira remont pruge od Moravica do Ogulina, popravak mosta u Fužinama te da se projektira dvotračna dionica od Hrvatskog Leskovca do Ogulina, što će stajati oko 1,1 milijarde eura, a financirat će se iz EU fondova.

Najavio je povezivanje dijelova Rijeke prugom, prepuštanje dijela zgrada državi i izgradnju nove poslovne zgrade te izgradnju putničkog i dva teretna kolodvora u Rijeci. Kad se donese odluka o razvoju luke u Omišlju, trebat ćemo ići na gradanju dionice pruge od Ogulina, Krasice do Novog Vinodolskog, rekao je. Iz HŽ Infrastrukture još su naglasili da nakon Vladine odluke o riječkome prometnom pravcu ta tvrtka izrađuje projektne zadatke vezane uz riječko čvorište i prometni pravac.

Objavljen je poziv za nadmetanje za izradu studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugoga kolosijeka željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane, a krajem siječnja izrađen je drugi projektni zadatak za dionicu od Škrljeva do Zalesine. HŽ Infrastruktura priprema i koordinira izradu idejnih i glavnih projekata na dionicama od Botova do Skradnika te u zagrebačkome željezničkom čvorištu. Većina projekata bit će sufinancirana iz EU-ovih fondova. Planiranim zahvatima bit će omogućen gradski željeznički prijevoz u Rijeci, a planira se i izgradnja logističkog centra Miklavja, koji će biti u blizini slovenske granice, između kolodvora Jurdani i Šapjane.

Predviđeno je da bi se glavni pozadinski terminal za luku iz unutrašnjosti nalazio u zagrebačkome čvorištu, a njegova izgradnja treba biti usklađena s izgradnjom lučkih terminala (Brajdica i Zagrebačka obala), koji bi trebali biti gotovi za od dvije do pet godina. Prema procjenama, vrijednost tih radova u riječkome čvorištu do 2020. je oko 550 milijuna eura.