Izglasavanjem Vladina rebalansa državnog proračuna Sabor je prije desetak dana potvrdio i povećanje planiranog deficita za 6,4 milijarde kuna, na 17 milijardi. Pratećom korekcijom plana financiranja utvrđen je i veći iznos primitaka putem izdanja obveznica i zajmova u odnosu na prvotni plan za 2021.

Dobar dio za ovu godinu predviđenog financiranja dugoročnim vrijednosnim papirima odrađen je još zimus, i to izlaskom na međunarodno tržište, a novo izdanje državnih obveznica slijedi za tjedan dana, ovaj put na domaćem tržištu.

Takav raspored operacija zaduživanja proizlazi i iz kalendara dospijeća obvezničkog duga. Iduće srijede, naime, na naplatu stižu šest milijardi kuna vrijedne kunske obveznice iz 2015. godine (plus pripadajući zadnji kupon tj. polugodišnja kamata).

Kao što se refinanciranje obveza po euroobveznicama prije nekoliko mjeseci dobrim dijelom iskoristilo i za pokrivanje dijela planiranog proračunskog manjka pa je na kraju izdanje zaokruženo na dvije milijarde eura, tako će se u ponedjeljak knjiga upisa nove domaće obveznice zatvoriti povlačenjem nekoliko milijardi više od dospjevajućih šest milijardi. Neslužbeno, u Ministarstvu financija namjeravaju “uzeti” ukupno (do) devet milijardi kuna.

Skoro izdanje predviđeno je kao “čisto” kunsko, i to na rok od sedam godina. Cijena će u konačnici ovisiti o potražnji, no državi kao izdavatelju interesa već duže vrijeme ne manjka. Na sekundarnom tržištu na kunski državni dug te ročnosti (dospijeća 2028.) traženi se prinosi trenutno kreću oko 0,4 posto. To bi mogao biti i grubi orijentir za novo izdanje.

Hoće li ono uključivati i određenu premiju povrh tržišnih prinosa, ostaje vidjeti, ali u novije vrijeme uvjeti na tržištu su takvi da je ona nerijetko izostajala.

Inače, u financijskim krugovima tvrdilo se da su u Katančićevoj paralelno s pripremama novog izdanja propitivali i kreditne apetite banaka, ali to će do daljnjega ostati pričuvna opcija.

Uz pretpostavku da u ostatku godine ne bude novih komplikacija i poremećaja vezanih ponajprije uz epidemiološku situaciju i njezine posljedice na gospodarsku aktivnost (turizam), s predstojećim izdanjem nove obveznice država bi za ovu godinu i završila s izlascima na financijsko tržište. U drugoj polovici godine slijede milijarde kuna priljeva iz Europske unije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Krajem ljeta ili početkom jeseni trebao bi stići prvi novac iz EU-ova Fonda za oporavak i otpornost.

U okviru tog instrumenta Unije za ovu je godinu planirano predfinanciranje 13% ukupno dodijeljenih grantova. U slučaju Hrvatske i njezina Nacionalnog plana za oporavak i otpornost to znači uplatu približno šest milijardi kuna ili 800 milijuna eura avansa od ukupno 6,4 milijarde eura tzv. bespovratnih sredstava raspoloživih do 2026. S tim u vezi, a nakon što Europska komisija i Vijeće odobre hrvatski NPOO, ostaje tek tehničko pitanje hoće li predujam stići jednokratno ili u nekoliko tranša.

Kad su posrijedi sredstva iz EU, ministar financija Zdravko Marić je govoreći prilikom rebalansa istaknuo i SURE program. Osim povećanja plana primitaka od izdanih vrijednosnih papira (za 5,5 mlrd. kuna), dio povećanja potreba financiranja odnosi se na one od zajmova, pri čemu se 2,2 milijarde kuna odnose na veće povlačenje sredstava iz SURE programa od originalno planiranog.

Radi se o drugoj tranši povoljnog zajma EU u okviru tog programa za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u izvanrednim situacijama kakva je pandemija Covid-19.

Inače, to što se ovaj put za rebalansom posegnulo već prije sredine godine u prvom redu je rezultat proljetnog dogovora o sanaciji dijela dospjelih dugova zdravstva, jer su s trima mjesečnim tranšama iscrpljene zakonske mogućnosti da se to knjižno pokrije preraspodjelama unutar proračuna.

Povećanje planiranog deficita za ovu godinu potaknuto je i osiguranjem dodatnih proračunskih sredstava za gospodarske mjere za ublažavanje posljedica pandemije.

A povećane potrebe financiranja u odnosu na originalni plan dijelom su proizašle i iz povećanja plaća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama.

Sve u svemu, ne bude li novih šokova u vezi s koronavirusom, nakon izdanja obveznice idućeg tjedna za Ministarstvo financija za ovu bi godinu više-manje trebale biti ad acta operacije zaduživanja. Iduće veće obvezničko dospijeće slijedi u veljači 2022. kad na naplatu stiže nešto manje od milijardu eura po dvije domaće tranše obveznica; tri milijarde kuna iz 2017. i 500 milijuna eura iz 2019.

Svaka zamjena starog duga novim već godinama znači i manji trošak kamata jer su razine stopa znatno ispod onih ugovaranih prilikom izdanja obveznica koje dolaze na naplatu. Izvjesno je da će tako biti i s predstojećim izdanjem. Na obveznice koje se refinanciraju idući tjedan država je proteklih šest godina godišnje plaćala 2,75 posto kamate, a na zamjenski dug očekuje se prinos ispod 0,5 posto.

Više zemalja s kojima se obično uspoređujemo, doduše, i danas se zadužuje osjetno povoljnije nego Hrvatska. Slovenija je prošli tjedan prikupila milijardu eura na rok od 10 godina uz prinos od 0,17%. Na tragu investicijski sveprisutne zelene agende i famoznih ESG faktora (Enviromental, Social and Governance) prva je u SI Europi izdala tzv. održive obveznice, namijenjene financiranju održivih projekata.

Osam puta veća potražnja i više od 200 zainteresiranih ulagača dodatna je potvrda da je to “in” među investitorima. Ipak, cijena tog slovenskog zaduženja ponajprije odražava (viši) investicijski rejting susjedne države.