I prije nego dođe u Banske dvore i krene krojiti prve gospodarske poteze, Zorana Milanovića već čeka jasan stav HNB-a: alternative fiskalnom pospremanju nema. Poručio je to jasno guverner Željko Rohatinski predstavljajući makroekonomske projekcije HNB-a za naredno razdoblje. “Hrvatska bi trebala slijediti primjer eurozone i ići u snažniju fiskalnu konsolidaciju. To bi bio jasan i snažan signal tržištima da je država ozbiljna i misli voditi odgovornu politiku”, rekao je.

Ekonomske prognoze i odgovor na ključno pitanje hoće li nam agencije rezati kreditni rejting, ovisit će o tome koliko će Milanovićeva vlada biti spremna na oštre poteze u proračunskoj sferi pa HNB barata s tri scenarija. Onaj koji na Trgu burze priželjkuju za dugoročno stabilne javne financije i rejting jest smanjivanje udjela rashoda opće države za 1,5 posto BDP-a u odnosu na 2011., odnosno rezanje tekućih proračunskih rashoda u 2012. za devet milijardi kuna! Takvu, stabilnu državnu blagajnu, moguće je postići samo snažnijom fiskalnom prilagodbom i uz cijenu negativne stope rasta BDP-a od 0,2 posto u idućoj godini, upozorio je HNB. Potom je nužno uravnotežiti manjak opće države u 2013. te stabilizirati javni dug ispod granice 60 posto BDP-a, što je moguće smanjenjem tekućih proračunskih rashoda za 9 milijardi kuna.HNB, međutim, ne kaže gdje treba rezati, no jasno je da bi tolika ušteda zahtijevala “zadiranje u socijalno osjetljive kategorije”. Za rast izvoza i zaposlenost nužno je povećati konkurentnost i prebaciti porezni teret na indirektne poreze smanjujući opterećenje direktnim porezima poput doprinosa.Kreira li se proračun s minimalnim uštedama na rashodnoj strani od šest milijardi kuna, što je drugi scenarij, deficit opće države iznosio bi 5,6 posto (s HAC-om) u 2012., a javni dug nastavio bi rasti na 63 posto BDP-a u 2014. U tom slučaju realna je stagnacija BDP-a koja na dulji rok opet stara pritisak na rejting i nova trošenja deviznih rezervi. Ako se država ne uspije zadužiti u inozemstvu, to će morati učiniti kod kuće, što će značiti teži pristup kreditima za tvrtke i građane te rast kamatnih stopa. U malo vjerojatnom scenariju, u kojem ne bi bilo rezova ni pridržavanja okvira iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti, HNB upozorava na neminovnu eksploziju deficita opće države na 7% BDP-a (s uključenim HAC-om), dok bi javni dug premašio 76% BDP-a u 2014. U tom slučaju neminovno je rušenje kreditnog rejtinga i nemogućnost zaduživanja države po prihvatljim uvjetima, gubitak međunarodnih pričuva i duga recesija – što bi stvaralo novi pritisak na rejting i tečaj, inflaciju i ugrožavanje stabilnosti financijskog sustava. “To već sliči na grčki scenarij iako na nešto nižim razinama i opcija je koju uopće ne uzimamo u obzir”, rekao je Rohatinski.

Tri scenarija koja je izložio guverner Željko Rohatinski

1. Grčki scenarij
Nastavi li nova vlada stopama stare, kazna u obliku rušenja rejtinga je neminovna. Tada kroz dvije do tri godine fiskalni deficit skače sa6 na više od 7,5 % BDP-a, javni dug na 75% BDP-a. Država bi na kamate izdvajala 10 posto proračuna, a snižavanje rejtinga, pokupilo bi zaduživanje, istopilo devizne rezerve, stvorilo pritisak na tečaj i inflaciju i destabiliziralo financijski sustav.

2. Minimalna ušteda
Skromno stezanje za šest milijardi kuna smanjivanjem državnih investicija (kapitalni rashodi) zaustavilo bi deficit na 5,6% BDP-a, no javni dug bi nastavio rasti i dosegnuo bi 63% 2014., a uzlaznom putanjom nastavili bi izdaci za kamate. Slijedi višegodišnja stagnacija i novi pritisci na rejting, devizne pričuve i cijenu kapitala.

3. Snažna prilagodba
Rezanje udjela rashoda za 1,5 posto u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 9 milijardi kuna prema scenariju bez mjera, uravnoteženje manjka države u 2013. i stabilizacija javnog duga na 60 posto BDP-a otvara vrata za rast BDP-a. Rast izvoza nužno je osiguirati promjenama u poreznom sustavu i dizanju indirektnih poreza.