Ovogodišnju sajamsku sezonu Zagrebački velesajam završit će organizacijom dva komplementarna sajma – CroAgro, koji je posvećen poljoprivredi i svemu vezanom uz nju, te Sajmovima hrane i zdravog življenja. Bogat program upotpunit će i konferencija Poslovnog dnevnika Digitalna poljoprivreda i klimatske promjene, ali i brojna druga predavanja, radionice kao i sama ponuda hrane. Renata Suša, direktorica Zagrebačkog velesajma, za Poslovni dnevnik otkriva što sve posjetitelji mogu očekivati na sajmovima na kojima će sudjelovati čak 350 izlagača iz 26 zemalja, ali se osvrće i na ovogodišnje poslovne rezultate Velesajma. Direktorica koja je minuse u poslovanju tvrtke, koja upravlja s urbanističkom i ambijentalnom baštinom glavnog grada, uspjela pretvoriti u pluseve, kaže da se rast brojki nastavlja i u 2024., a uskoro bi, najavljuje, trebalo početi više radova na obnovi kompleksa u Novom Zagrebu u kojega se dugo nije ulagalo.

A što se tiče završnice u sajamskim događanjima, sajmovima CroAgro i Sajmovima hrane i zdravog življenja, koji će biti održani od 5. do 8. prosinca, Suša očekuje da će biti jednako atraktivni kao i lanjski kada ih je posjetilo oko 15 tisuća ljudi.

“Šarolikost programa dvaju sajmova koji se izvrsno nadopunjuju je fascinantna. Privlačimo stoga uistinu široku publiku. Neki dolaze jer ih zanima najnovija mehanizacija te mogućnosti poboljšanja poljoprivredne proizvodnje, a drugi jer ih zanimaju najnoviji trendovi s područja hrane i zdravlja”, kaže Suša.

“Cilj je dati značaj poljoprivredi, ali i dodanu vrijednost svim izlagačima i posjetiteljima. CroAgro je vodeći poljoprivredni sajam u Hrvatskoj koji se jedini održava u zatvorenom i grijanom prostoru. Organiziramo ga po najvišim standardima po uzoru na velike europske sajmove”, kaže Suša.

Na njemu će se poljoprivrednici moći upoznati s najnovijom mehanizacijom, strojevima i opremom, potrebnim repromaterijalom te digitalizacijom u poljoprivredi. S druge strane, na istom prostoru, posjetitelji će moći kušati i kupiti obilje domaće hrane, učiti o zdravoj prehrani, ekološkoj proizvodnji i cjelovitom pristupu zdravlju.

Izvrsno nadopunjavanje

“Platforma je to koja spaja tradiciju, inovacije i svijest o važnosti povratka prirodne ravnoteže kroz zdravu prehranu”, ističe direktorica Velesajma.

Ove godine, primjerice, na Sajmovima hrane i zdravog življenja gostovat će devet županija koje će predstaviti proizvode svojih OPG-ova. Taman uoči blagdana posjetitelji će moći kušati i kupiti niz domaćih delikatesa, najavljuje Suša.

Kao i prethodnih godina Sajmovi hrane i zdravog življenja imat će četiri tematske cjeline: Organica, APItera, Mystic i KrOnoplja. No, tu su i brojni noviteti. Jedan od njih je SirFest, festival posvećen siru. Organizirano će biti i ocjenjivanje sireva, i to od strane stručnjaka s Agronomskog fakulteta. Novost je, nastavlja Suša, i Zimski Magma Festival, festival posvećen svjesnosti i povezivanju. Riječ je o događanju koje će kroz razna predavanja i radionice voditi sve zainteresirane na putovanje prema unutarnjem miru i duhovnoj ravnoteži.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Tradicionalno ćemo imati meditativno bdjenje uz Gong Puju u Kongresnoj dvorani te poslijepodne s Krešimirom Mišekom, voditeljem emisije Na rubu znanosti, koji će održati predavanje o putovanju kroz vrijeme. Jadranko Miklec će držati predavanje i radionice o zdravlju kralježnice. S druge strane, što se tiče hrane, Ante Madir iz Klastera hrvatskog pršuta održat će predavanje o autohtonosti i kvaliteti hrvatskog pršuta dok će nas Dijana Posavec iz Centra dr. Rudolf Steiner podučiti biodinamičkoj poljoprivredi i održivim poljoprivrednim praksama”, otkriva Suša samo dio bogatog programa.

Osobno joj je posebno drago što će ove godine Hrvatski pčelarski savez održati radionice s djecom o korisnosti pčela i njihovog proizvoda. Napominje i da će biti održana Međunarodna konferencija Hrvatskog apiterapijskog društva o inovacijama u pčelarstvu.

“Ti se sajmovi izvrsno nadopunjuju. Tijekom četiri dana njihova trajanja svatko može pronaći nešto za sebe. Brojna predavanja i radionice uistinu mogu otvoriti nove svjetove i drugačije poglede na zdravlje. Veliki broj naših posjetitelja, u konačnici, posebno nakon posjeta Sajmovima hrane i zdravog življenja, budu zadovoljni jer imaju osjećaj da su napravili nešto dobro i korisno za sebe”, ističe Suša.

Organizatori ove godine imaju i posebnu misiju kojoj je cilj promovirati poljoprivredno zanimanje među mladima te potaknuti interes za nove tehnologije.

“Time stvaramo bazu za razvoj moderne i održive poljoprivrede”, ističe Suša.

Poslovni dnevnik tako će, u sklopu konferencije Digitalna poljoprivreda i klimatske promjene, predstaviti projekt Digitalno selo – Strizivojna, kojem je cilj upoznati poljoprivrednike ove slavonske općine sa svim prednostima korištenja tehnologije u obradi zemlje i uzgoju hrane te im omogućiti njezinu uporabu.

Posjetitelje, ističe Suša, očekuje i bogati fond od čak 126 nagrada.

Tim će sajmovima završiti iznimno dinamična godina u kojoj je Zagrebački velesajam organizirao devet sajmova u sedam sajamskih termina, dok se na prostoru Velesajma održalo još 50-ak vanjskih događanja. Najuspješniji sajam ove, kao i prijašnjih godina, je Interliber kojega je posjetilo više od 120 tisuća ljudi. No, i ostali su sajmovi ostvarili dobre, a neki čak i izvrsne rezultate, kaže Suša. Biam i Zavarivanje, primjerice, bilježe rast od 15% u broju izlagača i izlagačke površine.

“Posljednje tri godine sajmovi, u prosjeku, prihodovno rastu 25 posto”, ističe Suša, dodajući da je, posebno nakon pandemije, kada je sajmovanje jako palo, bilo izazovno ponovno pozicionirati na tržištu ovu vrlo konkurentnu industriju.

Nužna podrška Grada

“Svjesni smo da ne možemo stajati na mjestu, već moramo ulagati značajnu energiju da bi se razvijali. Ove smo godine stoga, nakon dosta vremena, investirali u modernizaciju, u novu opremu za štandove, rasvjetu. Usto, imamo i nešto drugačiji pristup marketingu”, ističe.

Odrazilo se to i na poslovne rezultate. Poslovni prihodi ove bi godine trebali rasti 14 % u odnosu na lani – na 11,6 milijuna eura. Operativna dobit, koja je lani iznosila 736 tisuća eura, ove će godine biti čak 200% viša, kaže Suša.

“Dosta smo zapošljavali te se manje oslanjamo na vanjske dobavljače. Također promijenili smo poslovne procese što sve doprinosi velikom rastu operativne dobiti”, objašnjava.

Na pitanje planiraju li širiti sajamsku ponudu odgovara da to kontinuirano razmatraju, ali su istovremeno vrlo oprezni.

“Bit sajmovanja je povjerenje koje treba opravdati. Ako napravimo krivi potez, to nije samo naš neuspjeh, već i neuspjeh svih izlagača. Tako je i s uspjehom sajma. Pritom smo ograničeni prostorom, a sajamska je aktivnost vrlo sezonalna”, ističe Suša.

Dobri poslovni rezultati napokon su otvorili prostor i za prijeko potrebne investicije u infrastrukturu Zagrebačkog velesajma. Suša najavljuje da bi za par mjeseci trebala krenuti sanacija i asfaltiranje prometnih površina vrijedna dva milijuna eura. Ove godine trebala bi krenuti i obnova paviljona Đuro Đaković za koji se priprema idejno rješenje.

“Prije samo dvije godine suočavali smo se s ozbiljnim izazovima – bili smo prekomjerno zaduženi, s izrazito lošom likvidnošću. Posljednje dvije i pol godine usmjerili smo sve resurse i napore na stabilizaciju poslovanja”, objašnjava Suša situaciju u kojoj se našla kada je početkom 2022. preuzela vođenje Zagrebačkog velesajma.

Danas je to stabilno poduzeće, no ono samo teško može iznijeti projekt revitalizacije o kojem se raspravlja već desetljećima. Za to će im biti nužna podrška Grada.