Hoće li država prihvatiti ili odbiti pristiglu ponudu češkog investitora Jaroslava Strnada i njegove tvrtke CE Industries za Uljanik Brodogradnju 1856, odlučivat će se danas na međuresornom sastanku Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija, a na kojemu će nazočni biti i predstavnici CERP-a, te DORH-a.

Odluka se donosi uoči skupštine vjerovnika Uljanik Brodogradilišta, koje posjeduje 54-postotni udjel u tzv. Novom Uljaniku, a za koji im Strnad nudi 155 milijuna kuna.

Njegova ponuda na stolu je već 40-ak dana i rok joj curi krajem ovog tjedna, a problem je što je vlasnik poduzeće koje je u stečajnom postupku i držeći se propisane procedure njegov stečajni upravitelj Loris Rak pokrenuo je prodaju putem međunarodne dražbe.

Za 53 milijuna niže
Ona je i bila pripremljena i odobrena od Odbora vjerovnika, uz utvrđenu početnu cijenu od 208 milijuna kuna, a oglašavanje prodaje obustavljeno je kada je pristigla Strnadova ponuda. Stečajni upravitelj, budući da nije imao odgovor državnih institucija o toj ponudi, zakazao je za sutra skupštinu vjerovnika s dvije točke dnevnog reda.

Vjerovnici će se, a najvažniji je država, morati izjasniti jesu li za Strnadovu ponudu ili javnu dražbu. Problem predstavlja i činjenica da, kada bi i prihvatili izravnu nagodbu sa češkim ulagačem, njegova je ponuda 53 milijuna kuna niža od cijene koju je stečajni upravitelj planirao oglasiti kao najnižu u dražbovnom postupku.

U slučajevima prodaje imovine propalog pulskog škvera strogo se pridržavalo procedure – čak i kada je država bila kupac brodova i žurila ih dati na dovršetak drugim domaćim brodogradilištima, nastojalo se igrati transparentno. S druge strane, Uljanik Brodogradnja 1856 uspijeva preživjeti, ali direktor Samir Hadžić ne krije kako osobno priželjkuje da država u ovom slučaju ne oteže s odlukom i prodajom.

“Da je ponuda CE Industriesa stigla, a i cijeli njezin sadržaj objavljen je već dva dana nakon zaprimanja, i u proteklih 40-ak dana nitko drugi nije reagirao i iskazao zanimanje”, objašnjava Hadžić zašto smatra da ne treba čekati s odlukom. Pitanje je zakonske procedure i visine cijene koja je utvrđena, no cilj je unovčiti stečajnu imovinu, a za Novi Uljanik to bi bio velik vjetar u leđa.

“Koči nas to što je većinski vlasnik u stečaju i kao tvrtka nismo financijski potkovani, a o tome vode računa i u bankama i naručitelji”, kaže Hadžić, uvjeren da bi dolazak novog strateškog partnera otvorio vrata na druga tržišta i širio proizvodni program i donio nove poslove.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Potencijalni ulagač i novi većinski vlasnik Jaroslav Strnad nije obavio dubinsko snimanje pulske tvrtke, koja s kooperantima zapošljava 600 radnika, no Hadžić je, kaže, imao prilike razgovarati s njim i upoznati se s njegovim ozbiljnim interesom za pulski škver.

Novi Uljanik inače je prošle godine ostvario 25 milijuna kuna prihoda i gubitak od 13 milijuna kuna, a i ovu godinu, zbog ciklusa u brodogradnji i naplate poslova tek po dovršetku, neće biti u plusu.

Pozitivno iskustvo
Sa Strnadom država ima pozitivno iskustvo kroz ulazak u slavonskobrodskog industrijskog diva Đuru Đakovića, kojeg je kao tvrtku u teškoćama, preuzimao u procesu koji je trajao dvije godine. Ovaj postupak, bude li jednako ustrajan, zasigurno će potrajati, ali manje nego u slučaju Đure Đakovića.

Osim kao najvažniji vjerovnik u Uljanik Brodogradilištu u stečaju, država u Uljanik Brodogradnji 1856 posjeduje još 42 posto udjela koji je stekla dokapitalizacijom, a tim udjelom upravlja CERP.

Prema dostupnim informacijama, CERP je također dobio ponudu CE Industriesa, a o daljnjim postupcima odlučit će ovisno o današnjoj odluci ministarstava gospodarstva i financija.

Međutim, to će podrazumijevati tek pokretanje procedure za objavu prvog natječajnog kruga uz višu cijenu, najmanje nominalnu vrijednost, te u slučaju neuspjeha slijede ponavljanja uz niže cijene. A to sve podrazumijeva procedure i vrijeme.