I dok je većina ekonomista zadnjih tjedana apelirala na Vladu da se u procesu rebalansa proračuna upusti u hrabro rezanje na rashodovnoj strani od najmanje šest do sedam milijardi kuna, kako bi se kompenzirao značajan pad prihoda, ne čine se osobito razočarani ni skromnijim uštedama koje su Banski dvori u ovom trenutku ponudili. Tako ravnateljica Ekonomskog instituta i potpredsjednica Ekonomskog vijeća premijera Ive Sanadera Sandra Švaljek predloženo smanjenje rashoda od 5.4 milijarde kuna ocjenjuje kao “ozbiljan rez”. To međutim ne znači da ona, kao ni drugi analitičari proračunu uz predložene korekcije predviđaju pretjeranu “izdržljivost”.
-Ovo je prvi korak kojim se donosi ozbiljna i dosta razumna ušteda, a tek ćemo vidjeti kako će se razvijati situacija s prihodima, kaže Švaljek uz objašnjenje kako će u slučaju nastavka negativanog trenda u njihovu prikupljanju, drugi rebalans proračuna biti vrlo izgledan.

Primarni cilj Vlade
U takav scenarij gotovo je siguran Željko Lovrinčević, koji ponuđenom Vladinom prijedlogu rebalansa, za kojeg kaže da mu je primarni cilj izdavanje obveznica odnosno prikupljanje novca na tržištu kapitala, nalazi nekoliko slabih točaka. To se, prije svega odnosi na očekivanja iskazana na prihodovnoj strani, posebice u projekciji prihoda od PDV-a i doprinosa. Problem ovoga proračuna neće biti probijanje rashoda jer se oni drže pod kontrolom, nego prihodi, posebice od PDV-a i doprinosa, jer ako turistička sezona ne ispuni očekivanja u rujnu je novi rebalans sigurna opcija, kaže Lovrinčević. U tom slučaju će, kaže, Vlada na raspolaganju imati dvije opcije. Može pokušati ponovo izaći na inozemno tržište kapitala i nastojati sakupiti dodatnih 500-tinjak milijuna eura prihoda za financiranje većeg deficita koji bi, prema Lovrinčevićevoj procijeni mogao doseći i do 2,5 posto BDP-a ili dodatno rezati rashode. U takvom “krajnjem” scenariju, koji podrazumjeva da se država ne bi uspjela dodatno zadužiti u inozemstvu, morali bi se, smatra otvoriti i razgovori o rezanju socijalnih prava jer je ovim rebalansom došlo do te razine. Da će ostvarenje prihoda biti vrlo “napregnuto” ukazuje njihova struktura. Naime, ukupni prihodi poslovanja, odnosno prihodi proračuna planirani su u visini od 116,221 milijardi kuna, što znači da su bez obzira na očekivani pad BDP-a od dva posto nominalno za 465 milijuna veći nego je ostvarenje prihoda u 2008. godini. No takav plan je prema objašnjenjima posljedica očekivane inflacije od 2,6 posto.

Očekivanja od PDV-a
Porezni prihodi ukupno su značajnije za oko 1,5 milijardu kuna manji nego su ostvareni u prošloj godini, ali i njihovom ukupnom ostvarenju, uzmu li se u obzir kretanja u prvom tromjesječnju očekuje niz zapreka. Prije svega odnosi se to na PDV. Ministarstvo financija i dalje ih projicira na prilično visokoj razini od 40,771 milijardi kuna , što je oko 800 milijuna manje nego je prikupljeno u 2008. godini. Iz toga proizlazi da bi se u nastavku godine situacija s prikupljanjem tog poreza trebala drastično preokrenuti, odnosno da bi se taj prihod u idućim mjesecima trebao ostvarivati na razinama koje su redovito ostvarivane u prošloj godini ili više kako bi se namirio podbačaj iz sječnja i veljače. Posebice hrabro planirani su prihodi od doprinosa. Očekivanja su identična ostvarenju u prošloj godini i kreću se na razini od oko 40.7 milijardi kuna, iz čega bi se zaključilo da Vlada ne očekuje pad zaposlenosti niti smanjenje plaća. Čini se, objašnjavaju naši sugovornici da je Vlada u tom dijelu projekcije utemeljila na ostvarenju doprinosa u prva tri mjeseca, kada je na njihov porastna razini od pet posto još uvijek utjecalo povećanje plaća u javnom i državnim sluižbenicima od šest posto.

Upitne trošarine
Takva razina prihoda ipak, se, kako smatraju ne može zadržati. Predstavnici duhanske industrije jučer su pak iskazali rezerve i kada je riječ o mogućem ostvarenju planiranih prihoda od trošarina, a ukupne prihodi od trošarina svega su tri posto manji od ostvarenih u prošloj godini. Primjerice planirani prihodi od trošarina na motorna vozila ni izdaleka ne prati eklatantan pad prodaje automobila, dok su procijenjene trošarine od duhanskih proizvoda gotovo na razini prošlogodišnjih. I dio javnih službi, odnosno sindikati koji predstavljanju zaposlene u HZMO-u i HZZ-u s Vladom su potpisali sporazum o smanjenju plaća.

Spas za tvrtke

Nema novca za intervencije
Ono što rebalans nije donio je u poslovnoj zajednici očekivana poziciju za moguću amortizaciju lomova u realnom sektoru. Ministar financija Ivan Šuker zasad tek spominje mogućnost da se u dogovoru s bankama formira određeni fond za pomoć gospodarstvu za što je uspješan rebalans i plasman obveznica osnovni preduvjet ali ne iznosi detalje te ideje. Stoga se pretpostavlja da bi se fond mogao formirati ako Vlada u inozemstvu prikupi i više novca, nego joj sada realno treba za financiranje deficita i “uskladišti” ga u takav fond. To bi, smatra se među domaćim gospodarstvenicima, bilo spasonosno za brojne tvrtke koje imaju ozbiljnih problema s refinanciranjem svojih obveza.